Kada je riječ o zaraženima i oboljelima, stigma je velika, a pomaci mali / Foto Pexels / Towfiqu Barbhuiya
Zdravstveni djelatnici znaju reći, na primjer, »trebali ste koristiti kondom«. Ti preventivni savjeti mogu se činiti korisnima, ali mogu značiti i osuđivanje, a naše korisnike udaljuju od zdravstvene usluge. I stomatolozi često znaju odbiti pacijenta s HIV-om, i to zbog vlastitog neznanja, jer ih uz odgovarajuće mjere zaštite ne bi smjeli tretirati drugačije od ostalih pacijenata, kaže Davor Dubravić, psiholog u Udruzi HUHIV
povezane vijesti
RIJEKA – Unatoč dostupnim terapijama i nastojanjima međunarodnih institucija da se spriječi širenje virusa HIV-a i pojava AIDS-a, svake minute u svijetu po jedna osoba umre zbog uzroka povezanih s AIDS-om. Lani se u svijetu HIV-om zarazilo oko 1,3 milijuna ljudi, čak trostruko više od postavljenog cilja da se zaraza do 2025. godine reducira na 370.000 slučajeva godišnje. Smrtnost od komplikacija AIDS-a prepolovljena je u zadnjih 15-ak godina s oko 1,3 milijuna na 630.000, što je rezultat sve dostupnije antiretrovirusne terapije i drugih programa liječenja.
Niska učestalost
Hrvatska u tom pogledu stoji vrlo dobro: već desetljećima smo među zemljama s niskom učestalošću ove infekcije, a ova je godina ponovo gotovo prepolovila broj novozaraženih virusom HIV-a. U 2024. godini kod 58 je osoba dijagnosticirana infekcija HIV-om, što je za 39 manje nego u istom razdoblju prošle godine. Među njima ih je deset oboljelo od AIDS-a, a zabilježena su dva smrtna slučaja. Većinom je riječ o muškarcima, koji čine 84 posto inficiranih. Kod 39 osoba, ili njih 67 posto, infekcija se dogodila spolnim odnosom između muškaraca, u 12 slučajeva spolnim odnosom između muškarca i žene, a za sedam osoba put prijenosa je nepoznat. Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 20. studenog ove godine, u Hrvatskoj su ukupno zabilježene 2.174 osobe, od toga 1.970 muškaraca, kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om. Među njima, 642 osobe oboljele su od AIDS-a, a 272 su umrle.
Davor Dubravić / Foto TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL
Posljednjih pet godina bilježi se znatan udio osoba koje su već imale dijagnozu infekcije HIV-om, a došle su iz inozemstva. Taj udio je od 2019. narastao s 12 posto na oko 40 posto. Zadnjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi 90 novodijagnosticiranih slučajeva, što sa stopom od oko 2,3 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om. Naime, 3,7 na 100.000 bio je prosjek za zemlje Europske unije u 2021. godini, navode u HZJZ-u u povodu 1. prosinca, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a.
Oko 60 posto zaraza otkriveno kasno
Prema podacima Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, u prvih jedanaest mjeseci ove godine 1.561 osoba s HIV-om bila je uključena u skrb. Od tog broja, 81 osoba prvi put je uključena u sustav liječenja, a njih 1.536 ili 98 posto uzimalo je antiretrovirusne lijekove. Tijekom 2023. godine je od 1.503 osobe u skrbi, njih 1.487 uzimalo terapiju. Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi dobri su i uspješni, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om, oko 60 posto, otkrije u kasnom stadiju infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a, kažu stručnjaci. |
Mitovi i zablude
Iz Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) ističu kako je najveći problem osoba s HIV-om stigma, a ne njihova bolest, za koju postoje uspješni antivirusni lijekovi. Još je mnogo mitova o rizicima za prijenos virusa, putovima prijenosa i posljedicama infekcije te zabluda povezanih s rizičnim ponašanjem. Da je vrlo visoka razina stigme doista prisutna u našem društvu, zbog čega osobe s HIV-om imaju teškoća čak i u ostvarivanju zdravstvenih usluga, ističe Davor Dubravić, psiholog u Udruzi HUHIV.
– Stigma je velika, a pomaci mali. Nisu to samo negativni i diskriminirajući stavovi s kojima se osoba suočava u vlastitoj okolini, već i stigma u zdravstvenom sustavu, dodaje. Destigmatizacija, s druge strane, od osobe s HIV-om zahtijeva da izađe iz okvira privatnosti, dok ona sama često ne želi o tome razgovarati. Stigmatizaciji pridonosi značajna neinformiranost koja je i dalje prisutna u našem društvu, napominje Dubravić.
– Malo je onih koji, na primjer, znaju da osoba na terapiji za otprilike tri mjeseca više nije zarazna za svoju okolinu, ističe. Upravo to dovelo je do značajnog napretka u prevenciji zaraze HIV-om i razlog je tome da je Hrvatska zemlja niske prevalencije ove infekcije. Osobe koje žive s HIV-om i to znaju, vrlo jednostavno dođu do terapije u klinici »Dr. Fran Mihaljević«, a udruga HUHIV radi dobar posao u povezivanju sa zdravstvenom skrbi. Osobe koje se tamo testiraju i dobiju pozitivan nalaz, dobiju i odgovarajuću terapiju, između ostalog i zbog važne psihosocijalne podrške – razgovora nakon preliminarno pozitivnog rezultata u kojem se korisniku pruža podrška, razumijevanje, informacije i odgovori na sva pitanja.
Tabu-tema
U društvu, međutim, i dalje vlada bojazan od moguće zaraze ovim virusom, jer tek malobrojni građani znaju da kod osoba koje redovito primaju terapiju za HIV zapravo nema rizika od zaraze vlastite okoline. Tako se oni kojima je dijagnosticirano prisustvo ovog virusa, boje izolacije i nerazumijevanja okoline, pa i vlastite obitelji.
– Osobe s HIV-om često se boje odbacivanja i pitaju se – hoću li ikada naći ljubav, biti prihvaćen od obitelji, hoću li umrijeti, iako su to zapravo mitovi temeljeni na činjenicama koje su možda vrijedile nekad davno. Infekcija HIV-om danas je kronična, a ne smrtonosna, ističe Dubravić.
Otegotna je okolnost, dodaje, što je u Hrvatskoj spolno zdravlje tabuizirana tema, koja se često zaobilazi ili prebacuje u područje humora, a trenutno je i politizirana pa je teško promicati edukaciju. A ona je potrebna i zdravstvenim djelatnicima, koji također znaju posramljivati pacijente zbog seksualnog ponašanja.
– Zdravstveni djelatnici znaju reći, na primjer, »trebali ste koristiti kondom«. Ti preventivni savjeti mogu se činiti korisnima, ali mogu značiti i osuđivanje, a naše korisnike udaljuju od zdravstvene usluge, ističe Dubravić. I stomatolozi često znaju odbiti pacijenta s HIV-om, i to zbog vlastitog neznanja, jer ih uz odgovarajuće mjere zaštite ne bi smjeli tretirati drugačije od ostalih pacijenata, zaključuje.
