Ministar zdravstva Vili Beroš pohvalio se krajem prošle godine da je liste čekanja na dijagnostičke pretrage uspio svesti na ciljanu razinu od 270 dana, a to se dijelom moglo zahvaliti i prebacivanju dijela zdravstvenih usluga na privatni zdravstveni sektor. Smanjenje lista čekanja bio je jedan od uvjeta zacrtanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), a jedan od većih izazova za ministra Beroša je kako ih što dulje zadržati ispod te granice.

Na to da su se liste čekanja pola godine kasnije otele kontroli, upućuje najnoviji potez HZZO-a koji je ovih dana ponovno raspisao natječaj za čitav paket dijagnostičkih pretraga koje je spreman dodatno platiti u cilju smanjenja lista čekanja. Podsjetimo, krajem prosinca 2023. HZZO je u skladu s uputom Ministarstva zdravstva raspisao Natječaj za sklapanje ugovora o provođenju dijagnostičko-terapijskih postupaka s ciljem smanjenja lista čekanja, a na temelju tog natječaja s privatnim je ustanovama ugovoreno ukupno 39.808 dijagnostičko-terapijskih postupaka. Za to je iz zdravstvenog budžeta izdvojeno oko dva milijuna eura.

Pristup javnom budžetu

Na dan 14. lipnja HZZO je raspisao novi takav natječaj, ovaj puta za čak 61.100 dijagnostičko-terapijskih postupaka koje je spreman dodatno ugovoriti za razdoblje do kraja 2024. godine da bi se smanjile liste čekanja iznad 270 dana. To je za čak 30 posto više postupaka u odnosu na prethodno ugovaranje, što ukazuje na to da se javni zdravstveni sektor ne može kvalitetno nositi s problemom lista čekanja, i da se privatnom zdravstvenom sektoru potiho otvaraju vrata za kontinuirani pristup javnozdravstvenom budžetu.

Prema natječaju, u najvećem broju dodatno će se ugovoriti MR i CT snimanja, UZV abdomena, dojke, štitnjače, holter EKG, MSCT koronarografija, totalna kolonoskopija… Istodobno, prema odgovoru koji smo dobili od HZZO-a, liste čekanja na neke od ovih pretraga nisu prešle prag prihvatljivosti pa se tako na dan 27. lipnja na CT u prosjeku čeka 111,3 dana, na MR 170,8 dana, UZV abdomena 171,5 dana, a na UZV dojke prosječna 203,3 dana.

Od ukupnog broja postupaka za koje se ugovara dodatni broj usluga, 5.900 postupaka ili oko 10 posto ugovorit će se u Primorsko-goranskoj županiji, i to najviše za CT i magnetsku rezonancu – ukupno 750 CT-a i 700 MR snimanja, zatim 400 mamografija s tomosintezom, 400 MSCT koronarografija, 550 ultrazvuka dojki i 500 ultrazvuka štitnjače te nih drugih pretraga. Problem je i prvi jednostavni oftalmološki pregled, zbog čega će se dodatno ugovoriti 100 takvih postupaka. U KBC-u Rijeka, glavnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj se obavljaju ove pretrage, kažu da liste čekanja nisu ni izdaleka prešle 270 dana. Pitanje je, u tom slučaju, zašto je potrebno ugovoriti s privatnicima toliki broj dodatnih postupaka?

– Vrijeme čekanja za sve nehitne CT pretrage je unutar predviđenih parametara listi čekanja. Primjerice, na kontrolni CT toraksa, abdomena i zdjelice čeka se oko 150 dana, za kontrolnu MSCT koronarografiju je vrijeme čekanja oko 250 dana, a hitne MSCT koronarografije obave se unutar tjedan dana, kažu u riječkom KBC-u. Na neke od najčešćih MR pretraga, a to su one prsnog koša, abdomena, jetra, čeka se oko 120 dana, dok se za MR dojke u sklopu redovitih onkoloških kontrola čeka oko 150 dana, ističu uz napomenu da se za MR i CT pretrage termini dodjeljuju ovisno o procjeni liječnika.

Za UZV štitnjače inače se čeka do 150 dana, i premda je lista u prihvatljivim parametrima, KBC Rijeka upravo je nabavio novi ultrazvučni uređaj za Klinički zavod za nuklearnu medicinu, čijim početkom rada će se i ove liste skratiti. Podsjetimo, za UZV štitnjače HZZO u ovoj županiji ugovara 500 dodatnih termina. Termini za hitnoće, onkološke i onkološki suspektne bolesnike izuzeti su iz navedenih podataka, poručuju iz riječke bolnice.

Pacijenti nezadovoljni

Udruge pacijenata nisu zadovoljne ovakvim »rješavanjem« lista čekanja. Sve veći broj dijagnostičko-terapijskih postupaka HZZO ugovara s privatnicima, dok se u isto vrijeme, na primjer u Zagrebu, u pojedinim javnim zdravstvenim ustanovama bilježi manji broj uputnica ili dugotrajni kvarovi aparata, upozorava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) te navodi primjer ultrazvučnog aparata koji nije radio dulje od godinu dana. »U takvim ustanovama liječnici na uspijevaju ispuniti normu, a imam informaciju da onkološki pacijenti koji se aktivno liječe u javnoj bolnici obavljaju pretrage kod privatnih pružatelja zdravstvene zaštite, uz osobno plaćanje«, dodaje Belina.

Komentirajući pojačano ugovaranje usluga s privatnicima, ističe kako »sve zvuči savršeno razumno, jer takvim se ugovaranjem skraćuju liste čekanja«.

– Ali pritom ne postoji analiza konkretnih kapaciteta i potreba u javnom zdravstvu, koje građani financiraju svojim doprinosima. Privatni pružatelji zdravstvene zaštite trebali bi biti komplementarni javnom sustavu i dopunjavati ga tamo gdje je deficitaran. Iako se zdravstvena administracija hvali kako nikad nije imala više novca, ostaje pitanje troši li se taj novac racionalno i u korist izgradnje kapaciteta javnog sustava zdravstva financiranog javnim novcem, ili se taj novac na ovaj način prelijeva u džepove privatnih poduzetnika, pita se Belina kojem ovakva tendencija zvuči – u najmanju ruku alarmantno.

Netransparentne brojke

Otkako su Ministarstvo zdravstva i HZZO osmislili novo informatičko rješenje za nacionalnu listu čekanja, potpuno je netransparentno koliko se zapravo čeka na neku pretragu u pojedinim bolnicama. Tako se na CT ili MR u prosjeku čeka od 100 do 200 dana, a kada se u listu čekanja HZZO-a za regiju Primorsko-goranska upiše pojam MR mozga, ispada da se na tu pretragu čeka od pet do 13 dana. U Zagrebu se istu pretragu čeka od 25 do 200 dana, a u Osječko-baranjskoj županiji od 27 do 263 dana.