Ukida se komunalna naknada
Uvodi se porez na imovinu (porez na neupotrijebljenu imovinu će progresivno rasti a na upotrebljenu imovinu značajno padati)
Uvodi se porez na dividendu
Smanjuju se parafiskalni nameti (naknada za HGK, doprinosi za vode i šume, spomenička renta i drugo)
Uvode se olakšice za reinvestiranu dobit ili zadržanu dobit za pokriće insolventnosti
Uvodi se veća stopa PDV-a, sa više međustopa (nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove neće se mijenjati do 2013. )
Plaće do 3.000 kuna neće se oporezivati (neoporezivi dio do 1.800 kuna za plaće iznad 3.000 kuna neće se mijenjati)
FISKALNA KONSOLIDACIJA
Smanjit će se rashodovna strana proračuna
Smanjit će se masa plaća u javnom sektoru (racionalizacijom i smanjenjem broja zaposlenih)
Rezat će se sve što nije u funkciji izvoza i razvoja
Rok plaćanja bit će 45, maksimalno 60 dana
Rok za plaćanje obveza države 30 dana
Rok za plaćanje PDV-a produžuje se na 45 dana
Rok za nagodbu s vjerovnicima, u slučaju neplaćanja, 30 dana
Rok za nagodbu države s vjerovnicima 90 dana
Vrlo visoki porezi na imovinu u stečaju
Veća potpora izvoznicima (dokapitalizacija HBOR-a 500 milijuna kuna )
U prvom javnom nastupu ministar Linić i potpredsjednik Vlade Branko Grčić naznačili su glavne crte ekonomske i financijske politike u idućoj godini, pri čemu je ministar financija najavio da će proračun za 2012. Vlada poslati Saboru u veljači. Rashodi proračuna »moraju biti manji za jedan posto BDP-a«, kazao je Grčić, govoreći pred članovima Kluba izvoznika, u organizaciji tjednika Lider. Budući da hrvatski BDP iznosi oko 350 milijarda kuna, iz Grčičevih riječi nazočni su zaključili da će nova Vlada proračun smanjiti za najmanje 3,5 milijarda.
Smanjenje naknada
Linić još nije mogao reći koliko će se povisiti PDV, ali je najavio i uvođenje međustopa, primjerice za dječje potrepštine i za edukaciju. Spomenuo je i niži PDV za ugostitelje, o čemu će se, kaže, još raspravljati.
– Nove stope PDV-a bit će poznate do kraja siječnja, primjenjivat će se nakon donošenja proračuna. Njihov cilj nije povećanje proračunskih prihoda, nego zaštita najugroženijih i pomoć dijelu gospodarstva na domaćem tržištu, tvrdi Linić. Do ulaska u Hrvatske u EU, kaže, ostat će na snazi i sadašnje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove.
Komunalna naknada se postupno ukida ili smanjuje, a umjesto nje od 1. srpnja uvodi se porez na imovinu. Lavovski dio tog prihoda pripast će lokalnoj samoupravi, jer Vlada priprema decentralizaciju, najavili su Grčić i Linić. »Tražimo od vlasnika imovine da je stave u funkciju, jer će na neupotrebljavanu imovinu plaćati poreze, a na upotrebljavanu neće«, poručio je Linić.
Ministar financija najavio je da će Vlada parafiskalne namete gospodarstvu »prepoloviti, ili smanjiti za dvije trećine«. Pritom, smanjit će se naknada za HGK, doprinosi za vode i šume, spomenička renta i drugo, tvrdi Linić. Vlada će dati veću potporu i izvoznicima, pa planira iduće godine dokapitalizirati HBOR s 500 milijuna kuna, kako bi se olakšao izvoz u zemlje CEFTA-e.
Novim proračunom Vlada želi održati kreditni rejting Hrvatske i poslati pozitivne poruke investitorima, naglasili su Linić i Grčić. Prema Grčiću, u eurozoni se javljaju recesija i smanjenje narudžbi, osobito u Italiji, što bi iduće godine moglo usporiti rast BDP-a, ali Vlada ga želi povećati. Očekuje se i smanjeno kreditiranje banaka. No, Vlada želi fiskalnom konsolidacijom poslati pozitivne poruke investitorima. Počet ćemo s reformama u javnom sektoru, a oslanjamo se na model tzv. »interne devalvacije«, što znači smanjenje troškova za poduzeća, tvrdi Grčić. On je uz rezove u idućoj godini najavio i veće investicije.
Niže kamate
– Rezovi u javnoj potrošnji ne donose gospodarski rast, jer se on mora temeljiti na rastu potražnje, na investicijama i izvozu, kazao je Grčić, rekavši da nije dobro što su dosad u proračunu rezani kapitalni izdaci. Morat ćemo, najavljuje, naći ušteda u tekućim rashodima ako želimo gospodarski rast. Pritom, dodao je Linić, morat ćemo osigurati niže kamate na dugoročne kredite, kako bi se mogli financirati razvojni projekti. Dobit koju će ponovno investirati, poduzetnicima će se odbijati od porezne osnovice, kaže Grčić.
Mirovine nećemo dirati jer su umirovljenici siromašni, a 70 posto njih ne može pokriti svoje mjesečne potrebe, naglasio je Slavko Linić. Vlada će pomoći socijalno najugroženijim građanima i tako što plaće do 3.000 kuna neće oporezivati, a to će omogućiti njihov mali porast. Istodobno, za plaće više od tog iznosa, neoporeziva osnovica od 1.800 kuna neće se mijenjati, najavio je Linić.
– Svi projekti u privatnom i javnom sektoru moraju krenuti još ove godine, inače nećemo moći kompenzirati negativne učinke recesije iz eurozone, istaknuo je Branko Grčić. Zbog toga, kaže, trebaju nam dodatne koncesije investitorima. Srbija, primjerice, nije manje konkurentna od Hrvatske, ali je, kaže, dala velike koncesije za obnovu automobilske industrije u toj zemlji.
Grčić je najavio da će se smanjiti iznos za plaće koje se isplaćuju iz proračuna, počevši od redukcije vrha vlasti, broja dužnosničkih pozicija i smanjenja državnih tajnika. »Idemo u reorganizaciju od glave, a onda i naniže«, tvrdi Grčić. Linić je također najavio manju masu novca za plaće, što se »može postići smanjenjem novog zapošljavanja«.
Sve reforme koje ćemo provesti moraju se temeljiti na održanju socijalne sigurnosti i na pravednosti, te na preraspodjeli socijalnog tereta na one koji imaju više, obećava Grčić.
Ministar financija najavio je »obračun s nelikvidnosti«, jer je iznos neplaćenih računa u Hrvatskoj već premašio 40 milijarda kuna. Vjerujem, kazao je Linić, da glavninu tog nereda »možemo riješiti za šest do sedam mjeseci«, te najavio promjene nekoliko zakona.
Stečajevi bez preustroja
– Država će svoje obveze morati podmirivati u roku od 30 dana, jer je to smjernica EU, a i nova Vlada tako želi pomoći gospodarstvu. Poduzetnici međusobno i prema državi imali bi rok plaćanja od 45 dana, osim ako ne ugovore dulji rok, a najviše do 60 dana, naglasio je Linić. Nakon 60 dana više ne smije biti neplaćenih obveza.
Linić je najavio moguće promjene direktora javnih poduzeća, te naglasio da Vlada više neće tražiti članove njihovih nadzornih odbora putem natječaja, poput bivše Vlade.
– Apsurdno je biranje nadzornih odbora javnih poduzeća na natječajima, jer Vlada treba biti izravno odgovorna za upravljanje državnom imovinom. Mijenjat ćemo zakon, a nakon toga i članove nadzornih odbora. Vlada će raspravljati i o direktorima javnih poduzeća, pri čemu će kriterij biti uspješnost poslovanja, racionalizacija i investicije. Očito je da u mnogim tvrtkama toga nije bilo, kaže Linić.
– To je jasna poruka upravama dužničkih tvrtki da se kroz 30 dana nagode s vjerovnicima, inače država preuzima nagodbu s najvećim vjerovnicima u roku od 90 dana, što znači da banke ulaze u kapital i preuzimanje nekretnina i imovine izvan funkcije, upozorio je Linić. Poslije toga slijede stečajevi bez preustroja.
Vlada želi potaknuti vjerovnike da preuzmu odgovornost za financijsku konsolidaciju, pa je Linić je najavio »vrlo visoke poreze na imovinu u stečaju«, napominjući da se taj proces neće moći razvlačiti deset godina, kao sada. Svaki pojedinačni subjekt bit će predmet rješavanja, rekao je Linić, upozoravajući da se država može uključiti svuda gdje ima makar jednu kunu duga. Poduzetnicima ćemo rok za plaćanje PDV-a produljiti s 30 na 45 dana, s time da bi opći rok plaćanja bio 60 dana, ali nakon toga – kaže – ne bi smjelo biti neplaćanja.
Na pitanje nazočnih poduzetnika hoće li se kraći rokovi za plaćanje odnositi i na goleme dugove iz zdravstvenog sektora, koji se sada naplaćuju poslije 200 dana, Linić je odgovorio: »Smatram da država mora prva poštovati zakonske rokove plaćanja«. Budući da će početkom srpnja početi porezna reforma, dodao je Linić, polovinom iduće godine bit će potreban i rebalans državnog proračuna.
