Osobito je uzgoj povrća nedostatan i jedva podmirujemo polovinu potrebnih količina / Foto IVO ČAGALJ/PIXSELL
Ukoliko se nastavi netransparentan rast administrativnih troškova poslovanja u poljoprivredi te dođe do netržišnog usitnjavanja posjeda, u HUP-u očekuju negativan utjecaj na produktivnost
povezane vijesti
Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska poljoprivredna komora traže da se hitno izvan snage stavi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a HPK je u međuvremenu pokrenuo i ocjenu ustavnosti zakona i zatražio sastanak s premijerom Plenkovićem.
Hitne izmjene
U HUP-u navode da su u svojim analizama već upozoravali na negativne posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u sklopu kojeg se praktički neograničena nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prenosi na jedinice lokalne samouprave te bez objektivnih kriterija limitira maksimalna površina zemlje u koncesiji, u praksi između svega 20 i 80 hektara. Stoga traže da se privremeno onemogući pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem prema trenutnim uvjetima.
– Inzistiramo na pravu prvenstva postojećim posjednicima i održavanju državnih poljoprivrednih površina koje trenutno koriste, s obzirom na to da se na organiziranoj proizvodnji temelji sav, ne samo dosadašnji, nego i budući razvoj hrvatske poljoprivrede, ističu u HUP-u. Ukoliko se nastavi netransparentan rast administrativnih troškova poslovanja u poljoprivredi te dođe do arbitrarnog, netržišnog usitnjavanja posjeda, u HUP-u očekuju negativan utjecaj na produktivnost.
Zbog nedostatka domaćeg, Vegeta se radi od uvoznog povrća
Da netržišno usitnjavanje posjeda, na koje upozoravaju HUP i HPK, negativno utječe na domaću poljoprivrednu proizvodnju, najbolje se očituje u proizvodnji povrća, u čemu Hrvatska nije samodostatna i jedva zadovoljava polovicu svojih potreba. Hrvatska godišnje samo sušenog povrća uveze u vrijednosti od 30 milijuna eura, a jedan od razloga je i nepostojanje vlastite sušare koja bi zadovoljila potrebe prehrambene industrije. Stoga i ne treba čuditi da u svjetski poznatom hrvatskom prehrambenom brendu Vegeti nema nijednog hrvatskog sastojka, osim soli i šećera! Podravka kao najveći uvoznik sušenog povrća, godišnje, neslužbeno, potroši oko 6.500 tona sušenog povrća, za što joj treba više od 65.000 tona svježeg, a samo za proizvodnju Vegete potroši oko 3.200 tona sušenog povrća: mrkve, pastrnjaka, krumpira, luka, celera i peršinova lista, sve redom iz uvoza! Osim sušenog povrća, u Vegetu još idu i kuhinjska sol, pojačivači okusa, šećer, začini, kukuruzni škrob i bojilo riboflavin. |
– To može rezultirati gašenjem neisplative proizvodnje, povećanim oslanjanjem na uvoz te pogoršanjem poljoprivredne trgovinske bilance u većini segmenata nakon što je zadnjih godina došlo do poboljšanja u segmentima proizvodnje žitarica, žive stoke te ribogojstva, navodi se u HUP-ovoj analizi.
I HPK navodi da trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar, što pokazuju brojni primjeri primjene na terenu, te se pod hitno treba izmijeniti.
– Sve što je Hrvatska poljoprivredna komora predložila ranije išlo je u dobrom smjeru, a isto nije prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede. Podsjećamo kako smo još prošle jeseni zatražili hitnu izmjenu Zakona, ako je potrebno i Uredbom da se njegova primjena zaustavi. U dopisu ministarstvu i Vladi, tada smo zatražili obustavu svih natječaja, dok se Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne promijeni, priopćili su iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Uzgoj na otvorenom
HUP je u svojoj posljednjoj analizi ustvrdio da Hrvatska svojom proizvodnjom podmiruje manje od polovine ukupnih potreba za povrćem, odnosno samodostatnost u proizvodnji povrća varira od svega 50 do 58 posto, a kao jedan od problema zašto je tomu tako, naveli su preveliku usitnjenost zemljišta na kojemu se uzgaja povrće. Značajno su također smanjene i poljoprivredne površine za uzgoj povrća; 2016. se primjerice povrće uzgajalo na gotovo 11 tisuća hektara, u 2021. na samo 8,6 tisuća hektara, dok se u posljednje dvije godine proizvodi na oko devet tisuća hektara. Isto tako navode da se glavnina domaće proizvodnje povrća odvija na otvorenom, uz velik utjecaj klimatskih rizika, a svega četvrtina u nekom obliku zaštićenih prostora, poput tehnološko zaostalih plastenika i staklenika. U Ministarstvu poljoprivrede priznaju da su tijekom primjene izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu »prepoznali određena moguća poboljšanja koja bi u konačnici dodatno mogla ubrzati raspolaganje i dovesti do administrativnog rasterećenja postupaka zakupa i prodaje«, a svoje prijedloge poboljšanja će, kažu, predložiti Povjerenstvu za izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
– Hoće li u postupku izmjena zakona Povjerenstvo, koje će zasigurno činiti i predstavnik HPK, predložiti i druge prijedloge za izmjenu, ostaje za vidjeti. Svakako će svi prijedlozi koji mogu imati pozitivne učinke na provedbu zakona u postupku izmjena biti razmotreni od strane Povjerenstva, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede. Također napominju da je planirano da se prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu uvrsti u plan zakonodavnih aktivnosti u trećem kvartalu 2024. godine, a točan termin objave u e-savjetovanju ovisit će o potrebnom broju sjednica Povjerenstva.
