Zadnji izbori za Sabor održani su u srpnju 2020. godine – dakle ako bi izbori bili redovni, rok za novo glasanje mogao bi biti već od proljeća iduće godine. Dakle – već za šest mjeseci. A to znači da smo već duboko u izbornoj godini, pa je i opozicija nakon ljetne stanke spremna predstaviti svoje programe i prioritete.

SDP je (začudo) već krenuo u akciju pa su već protekloga tjedna prozvali vladajući HDZ i Andreja Plenkovića da bude korektan i odmah najavi datum izbora, kako bi i pripreme za izbore mogle konkretno krenuti. Oporbi je naravno teško planirati dinamiku predstavljanja svojih programa ako ne zna kad se izbori uopće održavaju, jer ih Plenković može raspisati već za ovu jesen (čim Sabor usvoji novi zakon o izbornim jedinicama u rujnu), ali i na proljeće, ljeto ili pak može otezati sve do sljedeće jeseni i sve pomaknuti još za punu godinu dana.

Profitne marže

No, u oporbi računaju da bi izbori bili negdje od svibnja do početka srpnja 2024. pa s pripremama itekako počinju. SDP je primjerice već prošlog tjedna najavio svoj prijedlog izmjena zakona o profitnim maržama, odnosno izmjene zakona koji regulira porez na ekstraprofite. I dok je premijer Plenković u našem listu najavio kako će taj zakon koji je bio privremeni zbog energetske krize, najesen vjerojatno ukinuti »jer je ispunio svoju svrhu«, u lijevoj oporbi ovoga su puta spremni itekako povećavati stope poreza na ekstradobiti. SDP je izašao s idejom da se značajno oporezuje trgovačke i uslužne profitere koji generiraju inflaciju na način da normalnu cijenu sirovine do krajnjeg korisnika toliko povećaju svojim maržama da to jednostavno treba zaustaviti, odnosno »toljagom opaliti takve profitere«, kako je rekao Siniša Hajdaš Dončić.

SDP je već ranije predstavio i svoj prijedlog uređivanja stanogradnje, imaju svoj »plan za stan«, a već ovoga tjedna održat će i prezentaciju svoje mirovinske politike, odnosno prijedlog na koji način povećati mirovine. Tvrde kako je HDZ obećao da će mirovine dosegnuti 60 posto plaće, a u ovih sedam godina otkako je HDZ na vlasti u tim su odnosima mirovine, tvrde, čak i pale – s 42 posto udjela na sadašnjih 37 posto. Zato je mirovinska politika prva sljedeća s kojom izlaze već ovog tjedna.

Naravno, ističu u SDP-u, pritom neće prestati obavljati i svoju osnovnu oporbenu dužnost, a to je da upozoravaju na afere, pa će nastavak inzistiranja da se riješi afera »plin za cent« biti jedna od glavnih političkih tema na početku jesenskog zasjedanja Sabora 15. rujna.

I u platformi Možemo! ističu da će im to po povratku u saborske klupe biti glavna tema, ali u pripremama su za niz zakonskih prijedloga u parlamentu, te predstavljanje svojih drugih politika u javnosti tijekom rujna i listopada. Prvo, oni su otvoreno najavili da će svog kandidata za predsjedničke izbore, čiji se prvi krug već održava 2024. godine oko Božića jer Zoranu Milanoviću tada istječe petogodišnji mandat, birati na predizborima. Ti predizbori bit će javni i svi članovi platforme moći će izabrati ono ime koje smatraju najboljim za sraz s Milanovićem i HDZ-ovim kandidatom, tko god bio.

Stanovi u najmu

S druge strane, u Možemo! upravo pripremaju i svoju energetsku politiku koja će uskoro biti predstavljena, jednako kao i nova porezna politika koju predlažu. U skladu s tim je i politika stanovanja, koju izravno vežu uz poreznu politiku zbog načina oporezovanja prihoda od rente koji su već predložili za Grad Zagreb. Naime, zagrebačka vlast, kako bi nadoknadila razliku od ukidanja prireza, poseže za mjerom paušalnog poreza na iznajmljivanje nekretnina, posebno ono kratkotrajno iznajmljivanje za koje smatraju da donosi ekstradobiti koje treba dodatno oporezovati. Politika platforme Možemo! razlikuje se od SDP-ove politike stanogradnje i oporezovanja po tome što se Možemo! protivi ideji da se stanovanje s trajnim najmom, koji je istovjetan model za mlade obitelji, završi tako da se ti stanovi kasnije daju u otkup onima koji u njima duže žive. Dok SDP podržava ideju da korisnici tog najma steknu pravo vlasništva, u Možemo! predlažu drugačije – da stanovi uvijek ostanu u funkciji najma i da se fond takvih stanova s vremenom ne smanjuje, među ostalim i zbog regulacije cijene nekretnina na tržištu.

Što se tiče poreza na dohodak koji Zagreb sada diže, njihov zastupnik Damir Bakić kaže da nema drugog izlaza: »Porez na dohodak ne plaćaju svi građani, plaća ga možda 60 posto građana Zagreba. U ovoj situaciji drugog izlaza nema i uvjereni smo da je ovaj način pravedniji i bolji«, kaže Bakić.

Možemo! će se u Saboru nastaviti baviti i temom agencija za naplatu potraživanja, jer smatraju da je novi zakon koji je HDZ nedavno donio i dalje loš. Postoji veća zaštita nego prije, ali opet nedovoljna, tvrde, i ponovno će u proceduru poslati svoj prijedlog tog zakona.

Civilna zaštita

Tu je i prijedlog zakona o jačanju Civilne zaštite, što je posljedica klimatskih promjena, pri čemu ta služba, kako smatraju, mora biti znatno bolje organizirana, a tu je i tema upravljanja vodama, odnosno zaštite od poplava. Stoga u Možemo! pripremaju sve te zakonske prijedloge, s kojima također izlaze ove jeseni. Pisanje energetske politike je u finalnoj fazi, kažu, pa i taj tekst uskoro izlazi u javnost.

S druge strane političkog pola, u Mostu ove jeseni nastavljaju također inzistirati na rješavanju afere »plin za cent«. Kako kaže Nikola Grmoja, od toga nikad neće odustati, pri čemu najodgovornijima za aferu smatraju upravu HEP-a. Stoga će im to biti i dalje glavni fokus rasprava u Saboru i u javnosti, jer im je, kako kažu, antikorupcijska borba glavna politička agenda.

Već u rujnu i listopadu Most izlazi i sa svojim rješenjima za borbu protiv inflacije i novom politikom plaća jer im je cilj zaštita standarda građana. Tu je i strategija demografskog razvoja, jer su brojke o iseljavanju katastrofa, kaže Grmoja. Strategija turističkog razvoja je već predstavljena, a ide i nov prijedlog borbe protiv profita financijskih institucija, odnosno banaka. Prinosi na štednju građana su mizerni, i tu država treba odigrati svoju ulogu, kaže Grmoja.

Na pitanje hoće li i Most, kao oporba na ljevici, krenuti u porezni rat s ekstradobitima, kaže kako tu treba biti posebno oprezan kako se novi porezi ne bi opet naplaćivali preko leđa »običnih građana«. Stoga će im fokus biti dobiti banaka i drugih koji enormno zarađuju na građanima.

Paraleno s pisanjem novih programa, oporbene stranke bave se i internim pitanjima, to su u prvom redu liste kandidata za izbore. U idućoj 2024. godini održavaju se parlamentarni, europski i predsjednički izbori. Stoga će unutarnja dinamika u strankama oporbe sigurno biti jednako zanimljiva kao i njihovi izborni programi.