Što o desetljeću Hrvatske u Europskoj uniji kažu domaći gospodarstvenici, znanstvenici, književnici, radnici, studenti, umirovljenici, sportaši…

Boris Popović: Najveća strukturna promjena

– Vjerujem da je ulazak u EU najveća strukturna promjena koja se dogodila u Hrvatskoj i koja je značajno utjecala na unapređenje našeg društva, pa tako i gospodarstva. Prihvatili smo neke nove vrijednosti, ali i pravila posljedično te prilagodili našu legislativu i institucije novim vrijednostima i novim pravilima što je tražilo daljnu prilagodbu svih dionika pa tako i svake tvrtke pojedinačno.

Kažu da jasna i transparentna pravila te jednakost pred institucijama omogućuju pravednu utrku i svi oni koji koji misle dugoročno i ozbiljno su to dočekali s odobravanjem i krenuli se prilagođavati novonastalim okolnostima. U takvoj situaciji moguće je planirati dugoročno te graditi na jakim i zdravim temeljima. Svakako je i reputacijski puno bolje da ste firma iz EU-a nego da niste.

Rizik poslovanja se značajno smanjio što je opet omogućilo i lakše i jeftinije financiranje rasta i razvoja tvrtki, a da ne kažem da nam se otvorilo »domaće« tržište od 500 milijuna ljudi u kojemu nema granica za one koji su konkurentni i prilagođeni. Dodatni benefit su i EU sredstva koja olakšavaju investicije i projekte koji su značajniji i ambiciozniji i za koje se možda ne bismo ni odlučili bez tih sredstava koja opet značajno olakšavaju ulazak na jednu višu razinu.

Npr. mi smo krenuli u razvoj nekoliko softvera u koje bez tih sredstava ne bismo krenuli. Najnoviji ulazak u Schengen i eurozonu također će pridonijeti dodatnim strukturnim promjenama te olakšati izlaz, ali i ulaz na tržišta EU-a te olakšati suradnju između tvrtki, investitora i klijenata, ističe Boris Popović, direktor i suvlasnik riječke Alarm automatike.

Mislav Vučić: Olakšano poslovanje

– Ulazak Hrvatske u EU sigurno je bio jedan od najvažnijih trenutaka za našu državu, kako politički, tako i gospodarski. Pridruživanje EU -u je olakšalo poslovanje, a ulazak u Schengen i Eurozonu je dodatno učvrstio položaj naše zemlje u europskom društvu. Svakom je poduzetniku važno da bude što konkurentniji i da može poslovati na različitim tržištima, uz što manje troškove i administrativne zapreke. Ipak, ni ulaskom u EU, Schengen i Eurozonu nismo dobili čaroban štapić, niti su svi problemi nestali. Granice se nisu otvorile samo našim tvrtkama, već i našim ljudima, koji su iskoristili priliku i mnogi su hrvatsku adresu zamijenili nekom od adresa zemalja članica.

Svi se u gospodarstvu sve više suočavaju s poteškoćama u pronalasku stručnjaka, no taj problem prelazi naše granice i smatram da i Hrvatska i Europa moraju reagirati i to brzo. Uz to, voljeli bismo vidjeti i strateški promišljene odluke u dodatnom poticanju najvažnijih gospodarskih grana, među kojima je farmaceutska koja na strogo reguliranom europskom tržištu konkurira puno prije ulaska Hrvatske u EU, a kako bi one još više izvozile i bile konkurentnije izvan granica Lijepe Naše, poručuje Mislav Vučić, izvršni direktor JGL-a.

Damir Amić: Otišlo puno stručnih ljudi

– Ulazak u Europsku uniju u ovih proteklih deset godina donio je svoje prednosti, ali i mane. Ukidanje granica i slobodni protok hrvatskim je građanima širom otvorio vrata da mogu konkurirati za poslove i radna mjesta u inozemstvu i na taj način riješiti svoja temeljna životna pitanja. Na granicama više ne moramo čekati u redu, ne moramo više pokazivati osobnu ili putovnicu. Naravno, dobra je stvar i novac koji su Hrvatskoj na raspolaganju iz europskih fondova, zahvaljujući kojima možemo realizirati i pokrenuti investicije. Svakako najznačajniji primjer toga je izgradnja Pelješkog mosta.

No, isto se tako teško oteti dojmu da bi to raspolaganje bespovratnim europskim sredstvima moglo biti učinkovitije za osnaženje i razvoj našeg gospodarstva, primjerice da i naša industriji može participirati u korištenju sredstava iz strukturnih fondova. Upravo u dijelu slobodnog protoka i ukidanju granica dogodila nam se, možda, i najveća negativnost, a to je da je velik broj radno sposobnih i stručnih ljudi otišao iz Hrvatske. Stalno nas uvjeravaju kako skok cijena nije posljedica uvođenja eura, no činjenica je da se moj kućni budžet u stanju šoka otkad smo uveli euro, a vjerojatno je slično i velikom broju građana, ističe Damir Amić, poslovođa u pogonu brodogradnje »Viktora Lenca«.

Rade Kobas: Sve je teško, roba skupa

– Prije su uvjeti bili bolji za raditi, danas je sve teško. Roba je skupa, onda ti uvjeti na placi nisu zadovoljeni. Radim ovdje, s gazdom sam zadovoljan, solidno se plati, ali nema tako posla danas kao što je bilo prije. Nema ljudi jer centri odnesoše sve. Tamo je jeftinije, ali to nije kvalitetno. U centru kad kupiš, na primjer, krastavac i ovaj domaći to nije isto, velika je to razlika. Prije su cijene bile skoro duplo niže, a s eurom se tek vidi koliko je to sve skočilo naglo, koliko je poskupilo. Duplo bolje smo radili nekoć s kunom, ističe Rade Kobas, prodavač na tržnici.

Dragutin Tadej: Više se gradi, ali nema odmora

Kad su Talijani ušli u Europsku uniju, zapravo kad im je došao euro pola države je odmah preko noći bilo siromašno. Dalje se ne mora niti objašnjavati, to je i kod nas isto. Cijene su porasle, a otkako je ovaj euro došao počelo je sve ići na gore i čovjek onda kad to preračuna u kune i vidi. Možda se poboljšalo to što se malo izgradilo više, od infrastrukture, autoputova, mostova, tvornica, ali nije to ono što je nekada bilo. Bilo je bolje, radnik je išao na odmor, a danas nema gdje jer niti ne može, ističe Dragutin Tadej, umirovljenik.

Liam Obić: Jede nas naš mentalitet

Kada bi govorio o Hrvatskoj u Europskoj uniji i koliko nas je taj put vodio ka boljitku ne bih imao puno toga za reći. Poljska je zemlja primjer za okoristiti mogućnosti EU za vlastito dobro. Toliko su se otvorili na svim tržištima, otvorili tvornice i slično. Čuo sam i da Intel želi otvoriti tvornicu poluvodiča. Hrvatska, s druge strane, nije gotovo ništa, izgrađujemo neke ceste koje su ionako u privatnom vlasništvu, mostove nam dižu Kinezi.

U projekte EU ulazi svatko preko veze, kupujemo vatrogasna vozila preko projekata za poljoprivredu.

Nabavili smo i neke gradske autobuse u Slavoniji, koliko čujem, isto preko EU fondova, nije to ništa loše, ali ispada kao smo toliko siromašni da ni autobuse samostalno ne možemo nabavit i slično. Nas prije svega jede mentalitet, idemo lakšim putem, samo strpljivo pa će netko drugi već to srediti. Tako da u deset godina EU-a samo smo se više obvezali, ušli u neki ponovni Marshallov plan, ističe Liam Obić, student.

Prijić Samaržija: Presudan značaj za razvoj znanosti

– Ulazak i članstvo u EU nedvojbeno ima presudan značaj za održivost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja. Ne mislim pritom samo na fondove koju su nam se otvorili i iz kojih financiramo istraživanja, infrastrukturu i druge važne aktivnosti kojima držimo korak sa europskom i svjetskom znanosti. Radi se o funkcioniranju institucija i vrijednostima koje kroz europsku dimenziju suradnje gradimo daleko sustavnije i kvalitetnije.

Mehanizmi i kriteriji očuvanja autonomije sveučilišta i izvrsnosti stalno se promišljaju i unaprjeđuju i, što je i najvažnije, manje su podložni proizvoljnostima i političkim interpretacijama i intervencijama. Europske institucije i mreže u području znanosti i visokog obrazovanja kontinuirano potiču transnacionalno udruživanje i suradnju što je ključno za uspjeh europskog projekta, ali i svih članica pojedinačno i svih znanstvenih institucija u vrlo kompetitivnom globaliziranom svijetu.

Međutim, moram konstatirati da i u ovom području na EU još uvijek gledamo primarno kao na potencijalni izvor novca, a nedovoljno koristimo mogućnosti izgradnje kvalitetnijih institucija i praksi. Iako možemo biti i daleko uspješniji u povlačenju sredstava iz EU fondova, držim da bismo imali više koristi kada bismo bili otvoreniji i više koristili mogućnosti su-kreiranja politika, ističe prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci.

Giacomo Scotti: Velika pobjeda i velika fešta

Ove godine navršavam 95 godina života i 75 godina pripadnosti Hrvatskoj. U tim godinama živeći u gradu u kojem su moji susjedi, rođaci i prijatelji Hrvati, autohtoni Talijani i pripadnici drugih nacionalnih manjina, borio sam se stalno za nadvlađivanje granica, za suradnju između dviju obala Jadrana.

Na razne sam načine pokušao pridonijeti građenju mostova suradnje i prijateljstva.

Pored ostalog, preveo sam i objavio u Italiji i nekim drugim zemljama brojna djela hrvatskih, slovenskih, makedonskih i drugih pjesnika i pisaca. Ulazak Hrvatske u EU i brisanje granica između većine europskih zemalja za mene je bila velika pobjeda i velika fešta. Danas se ta fešta pretvorila u službeno veliko slavlje. To je i pobjeda demokracije, kaže Giacomo Scotti, književnik.

Tereza Kesovija: Lijepo je osjećati se Europljaninom

– Svaka nova promjena u našim životima donosi nešto dobro i nešto manje dobro. Ujedinjena Europa zasigurno je jača kada dođe do raznoraznih napada i ispada koji su nažalost aktualni.

Postoji i druga strana. Primjerice, kada nam navaljuju s prehrambenim proizvodima iz cijele Europe, a mi znamo da je naša zemlja bogata resursima te stoga može biti još bogatija. Pritom mislim na ratare, stočare, voćare i sve poljoprivrednike čiji bi se rad u većoj mjeri trebao cijeniti jer rade jako težak posao. Ja kao dijete radnika to dobro znam jer sam upoznata sa svime s čime se oni susreću. Lijepo je osjećati se Europljaninom, ali ja sam to oduvijek i bila. To što su režimi na ovom prostoru bili ovakvi ili onakvi, to je druga stvar, to je politika, a ja neću o politici. Mnogi žele biti dio Europske unije, stoga je dobra ta činjenica da smo i mi prisutni u istoj.

Ulaskom u EU osjetili smo mnoge promjene. Primjerice, Schengen je jedna jako dobra i važna stvar i drago mi je da smo odskora i u šengenskoj zoni. Uveli smo i euro kao novu valutu, a budući da mi nismo zemlja nekog savršenog poštenja, pojedinci manipuliraju tim eurom na razne načine. Ne želim ni započeti priču o splitskom taksistu koji je skupini stranaca vožnju do Trogira naplatio 700 eura. Ako to isto znači ujedinjenu Europu, onda takvo što ne želim. Umjetnici također koriste to što smo u EU-u, a imamo društvene mreže i razne platforme gdje se glazba može postaviti.

Ja konkretno radim novi projekt za francusko tržište. Album s 15 pjesama koji je nastao dok sam živjela u Francuskoj predstavljen je u remixanom izdanju. Dok smo u EU, dobro da je da nema stresova ratnog karaktera jer smo već imali potres. Kad smo kod toga, drago mi je da se radi na obnovi zgrada oštećenih u potresu.

Važno je imati osposobljene bolničke ustanove, ali i obnovljene stare, prelijepe zgrade koje su stradale u potresu. Na prvo mjesto stavljam svoju dragu staru Akademiju i svoj glazbeni zavod. Radi se na katedrali, puno je radova po cijelom Zagrebu, a turisti posjećuju prijestolnicu unatoč tome, ističe Tereza Kesovija, jedna od naših najvećih pjevačkih diva.

Samir Barać: Europa je svjesna važnosti sporta

– Gledajući iz sportskog kuta naše članstvo u EU-u, jako je bitno što je Europa svjesna važnosti sporta. To je definitivno. Puno je programa za sudjelovanje u sportu, rekreaciji, za ravnopravnost u sportu, misli se na osobe s invaliditetom. Želi se i da djeca u odrastanju budu aktivnija boreći se protiv sjedilačkog načina života. Europa je tu jako puno dala, međutim teškoća je što sport treba investicije, definitivno manjkaju ulaganja u lokalni sport. EU je to prepustio lokalnim zajednicama i državi da sami odlučuju i to financiraju. Ne znam je li to dobro. Inače, sport u Europi ide u dobrom smjeru, no bez potpore natjecateljskom, posebno ekipnom sportu, teško će se opstati.. jasno da smo počašćeni što smo građani EU, a inače, financiranje sporta spalo je na leđa države, lokalnih zajednica, poduzetnika – kaže Samir Barać, koji je u impresivnoj karijeri uz tolike medalje i uspjehe bio i olimpijski pobjednik te svjetski i europski prvak i kontinentalni klupski prvak.

Kada je riječ o Hrvatskoj, mislim da smo dobili ulaskom u EU. Europa je nama prije svega definitivno izazov, želimo biti kompetitivni, takav smo narod, prihvaćamo izazove, želimo u Europi biti kompetentni, da »možemo igrati sa svakim«. To donosi jedan veliki motiv, bolju organiziranost, ulaganje u sport. Država je pak puno pomogla sportu, a smjer i vrijednosti koje Europa daje značenju sporta, prihvatili smo. Sa sportskom poviješću i rezultatima koje imamo, to je idealna kombinacija, svjedoči Samir Barać, predsjednik vaterpolista Primorja RB, najtrofejniji riječki sportaš.

Photo: Nel Pavletic/PIXSELL