Troškovi poslovanja zdravstvenih ustanova značajno su povećani - Dražen Jurković / Foto NEL PAVLETIC/PIXSELL
Ako neka područja oskudijevaju medicinskim kadrom, država bi trebala donijeti odluku o povećanju plaća za sve medicinske kadrove koji tamo rade. Ovo bi bilo ključno za rješavanje problema manjka kadra u ruralnim i slabije razvijenim dijelovima zemlje, poručio je Dražen Jurković
povezane vijesti
Hrvatska trenutačno ima 410 liječnika na 100 tisuća stanovnika, što je u skladu s prosjekom Europske unije. Međutim, raspored liječnika po razinama zdravstvene zaštite i teritorijalno je vrlo neujednačen. Najveći nedostatak osjeća se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje je situacija gotovo alarmantna, te je potrebno pronaći rješenja za njezinu revitalizaciju.
– Liječnici su koncentrirani u velikim gradovima i zdravstvenim centrima, dok ruralna područja ostaju bez osnovne zdravstvene zaštite. U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji postoji 548 liječnika na 100 tisuća stanovnika, u Primorsko-goranskoj županiji ima 489, dok u Ličko-senjskoj 230, a u Virovitičko-podravskoj 260, istaknuo je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Dražen Jurković na dvodnevnoj Konferenciji poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.
Glavni izazov
Nedostatak liječnika, posebno u ruralnim i udaljenim područjima, jedan je od glavnih izazova primarne zdravstvene zaštite.
– Pri razmatranju budućnosti primarne zdravstvene zaštite, važno je istaknuti da potpuna privatizacija nije rješenje koje tražimo. Umjesto toga, potrebne su cjelovite i dugoročne promjene. Vjerujem da bi povratak stažiranja mogao motivirati liječnike da ostanu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok bi lokalne uprave trebale stimulirati liječnike kroz različite mjere. Posebno je važno da liječnici u deficitarnim područjima imaju adekvatnije plaće. Ako neka područja oskudijevaju medicinskim kadrom, država bi trebala donijeti odluku o povećanju plaća za sve medicinske kadrove koji tamo rade. Ovo bi bilo ključno za rješavanje problema manjka kadra u ruralnim i slabije razvijenim dijelovima zemlje, poručio je Jurković povezujući nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s preopterećenosti hitnih službi pacijentima koji bi se zapravo trebali obraćati primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Linearni akceleratori – ogroman iskorak
Sudionicima Konferencije u zdravstvu videolinkom se obratio ministar zdravstva Vili Beroš. Kazao je da je uvođenje hitne helikopterske službe opravdalo svoju implementaciju u potpunosti. – Do sada smo imali preko 804 intervencije diljem Hrvatske čime su spašeni brojni životi, istaknuo je ministar u videoobraćanju sudionicima konferencije na koju nije došao, iako je bio najavljen. Osvrnuo se na pokrenutu reformu zdravstvenog sustava. Najavio je i pokretanje preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini, ali nije otkrio kada će to konkretno biti. Reorganizira se, rekao je, bolnički sustav prijenosom osnivačkih prava općih bolnica sa županija na državu, a realiziraju se i glavni strateški projekti – pokrenuta je revitalizacija Imunološkog zavoda, a kompletirana je i dokumentacija za natječaj za izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Blatu. Beroš je spomenuo i ulaganje u ljudske resurse kroz nove specijalizacije, ali i opremanje novim uređajima za liječenje s naglaskom na onkološke pacijente. – Projekt implementacije 21 linearnog akceleratora uz pripadajuću opremu vrijednosti je čak 85 milijuna eura i jasna je poruka da jačamo javni zdravstveni sustav. Ovo je ogroman iskorak jer kada implementiramo sve linearne akceleratore, bit će ih ukupno 25 u Hrvatskoj, što je prosječno 6,5 uređaja na milijun stanovnika, čime premašujemo EU prosjek, poručio je ministar. |
– Kao jedno od mogućih rješenja, predlažemo uvođenje naknade za korištenje usluga hitne medicine bez opravdanog razloga. To bi moglo osloboditi pritisak na hitnu medicinu i osigurati učinkovitiji rad primarne zaštite, rekao je Jurković.
Standarna tema Konferencije poslodavaca u zdravstvu su i financije u zdravstvenim ustanovama koje su u prvih šest mjeseci ove godine uprihodovale 2,2 milijarde eura te su u minusu 306 milijuna eura. Ukupne obveze iznosile su 2,1 milijardu eura. Dospjele obveze dosegle su 615 milijuna eura, pri čemu su bolnice imale udio od 582 milijuna eura, što čini 94 posto. U srpnju je provedena djelomična tzv. sanacija bolnica u iznosu od 81 milijun eura, s ciljem podmirenja dijela duga prema dobavljačima lijekova te potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
S druge strane, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prošloj je godini poslovao pozitivno i bio u plusu osam milijuna eura, a u prvih pola ove godine ukupni prihod HZZO-a iznosio je 2,84 milijarde eura, a plus 42,6 milijuna eura te ukupni višak prihoda HZZO-a raspoloživ u sljedećem razdoblju iznosi 212 milijuna eura.
Foto Nel Pavletic/PIXSELL
Pregovori o cijenama
– Troškovi poslovanja zdravstvenih ustanova značajno su povećani u ovoj i protekloj godini. Među njima su, u prvom redu, povećanje plaća, koje u pojedinim zdravstvenim ustanovama iznosi preko 30 posto, ali i cijene energenata, potrošnog materijala, hrane i dr. Iako su limiti i cijene zdravstvenih usluga također povećani, postavlja se pitanje jesu li povećani dovoljno da pokriju novonastale troškove. S obzirom na to da su cijene zdravstvenih usluga dugo bile znatno niže od realnih, dug zdravstvenih ustanova prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje iznosi oko 750 milijuna eura. Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske više je puta tražila da se ovaj dug otpiše, jer ne samo da nije realno da će biti plaćen, nego je i rezultat dugogodišnjeg HZZO-ovog jednostranog određivanja cijena. Jedan od izazova s kojima se suočavamo jest financiranje zdravstvenih usluga. Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske kontinuirano ističe da trenutačni sustav ugovaranja, u kojemu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje samostalno i jednostrano određuje cijene, više nije održiv. Iako je takav pristup možda imao smisla u prošlosti, danas ne omogućuje stabilan zdravstveni sustav. Neprihvatljivo je da oni koji pružaju zdravstvene usluge nemaju utjecaj na formiranje cijena, nego to Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao kupac zdravstvene usluge, čini samostalno, bez dogovora ili širih konzultacija. Stoga predlažemo promjenu u model tripartitnih pregovora o cijenama zdravstvenih usluga. Na taj način, reprezentativni predstavnici zdravstvenih ustanova i ugovornih zdravstvenih radnika privatne prakse imali bi mogućnost pregovaranja o cijenama usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. U slučaju da ne dođe do dogovora o cijeni pojedinog postupka, ministar zdravstva djelovao bi kao arbitar, jer je najodgovornija osoba sustava, zaključio je Jurković.
