SNIMIO SERGEJ DRECHSLER
Smatraju da resorni ministar Vili Beroš nije dobro uputio premijera u probleme zdravstva, a sindikat nema priliku Plenkoviću iznijeti problematiku položaja i statusa liječnika
povezane vijesti
Hrvatski liječnički sindikat (HLS) u subotu je priopćio da je neugodno iznenađen izjavom premijera Andreja Plenkovića o visokim liječničkim plaćama, ocijenivši da je premijer liječnički rad grubo omalovažio i podcijenio.
Sindikat je reagirao na premijerovu izjavu da “od liječnika možda veću plaću imaju jedino oni iz kontrole leta koji se bune s 50.000 kuna”. “Stresan posao. Ma hajde….“, izjavio je premijer jučer u Sućuraju komentirajući nezadovoljstvo sindikata liječničkim plaćama i koeficijentima.
Smatraju da resorni ministar Vili Beroš nije dobro uputio premijera u probleme zdravstva, a sindikat nema priliku Plenkoviću iznijeti problematiku položaja i statusa liječnika.
U sindikatu objašnjavaju da su pojedinačne visoke plaće liječnika rezultat prekovremenog rada i odricanja zahvaljujući kojem je održan zdravstveni sustav i dostupnost zdravstvene zaštite.
Ponovili su i svoj zahtjev im se vrati mogućnost sudjelovanja u granskom kolektivnom pregovaranju, jer im je već osam godina to uskraćeno Zakonom o reprezentativnosti.
Bez namjere omalovažavanja bilo kojeg zaslužnog pojedinca ili udruge, HLS primjećuje da premijer ima vremena za audijenciju estradnih umjetnika, ali ga nema za hrvatske liječnike.
Ističu da su liječnici uz drugi medicinski kadar odradili dvije epidemijske godine, a dobili sramotnu tzv. covid nagradu, te da su zasutavljene sve pokrenute inicijative za pravnim rješavanjem statusa liječnika.
Poručuju i da je najnovija Uredba Vlade o koeficijentima, koja je selektivno riješila koeficijente maloj skupini zdravstvenih radnika, pokrenula kao nikada prije liječnike da udruženi zaštite dostojanstvo svoje struke i time zadrže liječnike u Hrvatskoj na dobrobit svih građana.
Na premijerovu izjavu o liječničkim plaćama jučer je reagirala i Hrvatska liječnička komora koja je prozvala Plenkovića i Beroša kao najodgovornije za kadrovski deficit u zdravstvu, za zanemarivanje primarne zdravstvene zaštite, za loše upravljanje listama čekanja i za primjere neracionalne nabave u zdravstvu.
