ZAGREB – Ukidanjem županijskih zavoda za hitnu medicinu i spajanjem s bolničkom hitnom službom, te promjenom sustava hitne pomoći prema modelu u kojem pacijente na terenu zbrinjavaju timovi T2 bez liječnika, Hrvatska bi dobila bolji, efikasniji, dostupniji i jeftiniji sustav hitne pomoći, tvrde u liječničkim udrugama koje su jučer predstavile Nacrt prijedloga reforme hitne medicine. Prijedlog podržavaju udruge bolničkih i obiteljskih liječnika (HUBOL i KoHOM te Hrvatsko društvo obiteljskih doktora HLZ-a), Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoći i Hrvatsko društvo za hitnu medicinu.

Osim spomenutih promjena, predlažu pretvaranje objedinjenih hitnih bolničkih prijema u odjele hitne medicine, gdje bi se u bolnicama zbrinjavali hitni pacijenti trijažne kategorije 1, 2 i 3, dok bi akutne pacijente trijažne kategorije 4 i 5 zbrinjavali izabrani liječnici obiteljske medicine, ginekolozi, pedijatri, stomatolozi. Ovakva se trijaža ne bi provodila noću, od 20 do 07 sati.

Izuzetak od spajanja izvanbolničke i bolničke hitne medicine bili bi otoci i gradovi udaljeni od najbliže bolnice više od 80 kilometara, gdje bi se formirale izdvojene jedinice bolničkih hitnih odjela.

Prijelazno razdoblje

Kod prometnih nesreća ili drugih stanja koja zahtijevaju izlazak na teren u intervenciju bi išao tim T2, s posebno educiranom medicinskom sestrom i tehničarem, prvostupnicima sestrinstva, koji bi zbrinjavali pacijenta na putu do bolnice. Na terenu bi bila uspostavljena i helikopterska hitna medicinska pomoć. Reforma bi se provodila u dva dijela, petogodišnje prijelazno razdoblje za donošenje zakona i podzakonskih akata, a zatim kroz specijalizaciju i edukaciju medicinskog kadra.

– U vrijeme kad zdravstveni sustav puca pod opterećenjem pacijenata oboljelih od COVID-19, ostali problemi nisu nestali. Liječnika je sve manje i treba ih izvući iz kola hitne pomoći i staviti ih u bolnicu, a pacijente koji nisu za hitnu preusmjeriti na obiteljske liječnike, istaknula je Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a. Prema njenim riječima, između 60 i 70 posto pacijenata koji dođu na hitnu zapravo nisu hitni pacijenti, i zauzimaju mjesto onima koji doista trebaju hitnu medicinsku intervenciju.

– Na objedinjenom hitnom prijemu u bolnici često vidimo da prije na red dođu oni glasni, prodorni, koji imaju porezotinu ili drugi manji problem, dok osoba s infarktom sjedi u čekaonici i čeka svoj red, ilustrira Šmit.

Mnogi hitni pacijenti, dodaje Ivan Bekavac iz HUBOL-a, zbog loše postavljenog sustava i nebrige zdravstvene administracije za provedbu reforme hitne medicine, ne uspijevaju na vrijeme u okviru »zlatnog sata« ostvariti pravo na potrebnu medicinsku pomoć.

Njihov se prijedlog djelomice oslanja na slovenski model, koji je, kažu, daleko uspješniji od našeg, a oslanjaju se na rješenja iz većine europskih država koje hitnu pomoć na terenu popunjavaju tzv. paramedicima, medicinskim osobljem koje je osposobljeno za pružanje hitne pomoći do dolaska u bolnicu, ali među kojima nema liječnika. Ukidanjem županijskih zavoda za hitnu medicinu postigle bi se, kažu, značajne uštede, jer bi se uklonila administrativna mreža, ravnatelji, a kompletan inventar prepustio bi se bolnicama.

Predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić ističe da zakonski prijedlozi koji se upravo rade u Ministarstvu zdravstva nisu odgovorili na situaciju na terenu, niti se pri njihovoj izradi slušao glas struke.

Apokalipsa sada

– Zakonske izmjene se događaju u apokalipsi zdravstvenog sustava zbog pandemije koronavirusa, i u velikom smo strahu da će se sve ovo dodatno negativno odraziti na naš posao i zdravstvenu uslugu koju pružamo pacijentima, poručila je.

– Nagomilana administracija nas sve više limitira u radu s pacijentima. Tražimo da nas se rastereti administriranja, a spremni smo u redovno radno vrijeme primati pacijente s akutnim stanjima koja nisu za hitnu službu. Neka se u prvom redu obrate nama, neka nam dođu, a ako netko od nas nije u smjeni, pacijent može doći u suprotnu smjenu u istom prostoru i napraviti trijažu bez odgode. Vikendima i blagdanima dežuramo više od 20 godina. Pozivamo pacijente da ne idu na objedinjene hitne prijeme u bolnicama, mi ćemo ih, ako su doista hitni, s posebnom uputnicom i popratnim pismom poslati u bolnicu, ističe Ban Toskić.

Predsjednik udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota poziva minstra Beroša na uvažavanje reforme koja već godinama, kaže, leži u ladicama njegovog ministarstva, a predlažu se struci neprihvatljivi i loši zakonski prijedlozi.

Ususret kolapsu

U zdravstvu je nastupila obrnuta piramida – najviše je bolničkih liječnika, a obiteljskih liječnika koji bi trebali liječiti najveći broj pacijenata je sve manje, kaže Ban Toskić. Od 1.100 obiteljskih liječnika u Hrvatskoj, 200 je starije od 65 godina, trećina je starija od 60, a 103 ambulante su bez liječnika.