Foto Screenshot HRT
Riječ je o minimalno invazivnom zahvatu koji za pacijenta znači manji rizik, brži oporavak i povratak normalnom životu
povezane vijesti
Vaskularni kirurzi i intervencijski radiolozi u zagrebačkom KB-u Dubrava prvi put u Hrvatskoj izveli su endovaskularni popravak aneurizme aorte, javlja HRT.
Riječ je o minimalno invazivnom zahvatu koji za pacijenta znači manji rizik, brži oporavak i povratak normalnom životu. Život je spašen 73-godišnjem Miroslavu Majceniću.
– Aneurizma aorte, se napuhavala i ona je bila već veličine preko pet i pol centimetara, postojala je mogućnost da eksplodira, da pukne i gotov sam, otkrio je Miroslav Majcenić.
“Dva mala reza i to je to”
Opisao je kako se osjeća nakon operacije.
– Praktički nemam ništa, dva mala reza, tu dolje i to je to. Nemam ništa ja sam čist kao suza a trebali su me cijelog na sve strene rezati. To je manje više slučajno otkriveno, na jednom drugom pregledu se to vidjelo, otkrio je.
Riječ je, kažu liječnici, o tihoj bolesti koja može biti opasna za život.
Aneurizma mu je ahvatila trbuh i prsište, a stručnjaci KB Dubrava sve su to uspješno riješili. Prvi put u Hrvatskoj izveli su endovaskularni popravak aneurizme aorte.
– Metoda koja je omogućila da pacijenta ne izlažemo dodatnom riziku, metoda koja je znatno manje invazivna i sama kao takva donosi manje opasnosti za samog paicijenta, manje komplikacija i manji postotak smrtnog ishoda nego klasično operacijsko liječenje, objasnio je dr. sc. Andrej Šitum, pročelnik Zavoda za vaskularnu i opću kirurgiju.
Kako su izveli operaciju?
Postavili su fenestrirani stent graft koji se izrađuje posebno za svakog pacijenta i nakon narudžbe nema povrata.
– Nakon tog proširenja vide se izlazišta svih abdominalnih ogranak aorte koji opskrbljuju jetru, slezenu, crijeva, bubrege jako je bilo bitno sačuvati sve te viselarne ogranke tako da budu prokrvljeni, rekao je dr. med. Danijel Cvetko, intervencijski radiolog u KB Dubrava.
– Po posebnoj geometriji pacijenta buše se te rupe i taj stent graft se radi ručno još uvijek, konkretno ovaj stent graft se radio u Irskoj, nastavio je.
Intervencijska radiologija velik je izazov i za medicinske sestre.
– Moramo učiti puno o tim materijalima, o zahvatima, moramo biti u korak ali mi smo kao tim uvijek spremni na nove izazove, kazala je medicinska sestra Silvija Šušković.
Bilo je pitanje trenutka kad ćemo biti prvi ali puno toga se radi, vidim i ishod je super tako da sve skupa je jako dobro, nadovezala se njena kolegica Zorica Cingel za HRT.
Cijeli prilog pogledajte OVDJE.