ZAGREB – Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje su izrazito nezadovoljni zdravstvenom reformom ministra Beroša jer u njoj ne vide pozitivne promjene u tom dijelu zdravstvenog sustava. Najnoviji radni materijal koji se našao pred sudionicima okruglog stola održanog jučer na temu zdravstvene reforme u saborskom Odboru za zdravstvo predstavnici obiteljskih liječnika ocijenili su lošim, tvrdeći da se na postojećim temeljima PZZ-a, gdje je prosječna dob liječnika 53 godine, a 750 ih je starije od 60 godina, te gdje se danas mahom bave administracijom, ne može niknuti kvalitetna reforma kompletnog zdravstvenog sustava. Članovi Odbora i predstavnici strukovnih udruga ocijenili su sramotnim i nedopustivim da se na okruglom stolu nije pojavio nitko iz resornog Ministarstva zdravstva ni iz HZZO-a.
– Nijedna naša primjedba nije usvojena, ne znamo tko je u ime PZZ-a uopće sudjelovao u izradi ovog prijedloga. Netko treba reći jesmo li dovoljno bogata zemlja da resurse obiteljske medicine trošimo na administrativne poslove, a bolnički liječnici preuzimaju naš posao kontrole kroničnih nezaraznih bolesti, što generira trošak. Tražimo da se formira ozbiljno tijelo koje će napraviti detaljnu analizu ekonomske isplativosti takvog modela i mogućih koraka kako primarnu zdravstvenu zaštitu doista revitalizirati, organizacijski, kadrovski i materijalno, poručila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

Foto DAVORIN VIŠNJIĆ/PIXSELL

Za obiteljsku medicinu iz proračuna se izdvaja milijarda kuna godišnje, a na račun participacija HZZO-u se vrati 250 milijuna kuna, što znači da se na ovaj dio sustava troši 750 milijuna kuna ili 3,5 posto proračuna, a istodobno se očekuje da riješi više od 80 posto zdravstvenih potreba pacijenata. »Mi to više ne možemo isporučiti«, ustvrdila je Ban Toskić.

Redukcija prava

Prijedlog reforme, između ostaloga, sadrži redukciju prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, rast participacija, izdvajanje naknada za bolovanje i rodiljnih naknada iz zdravstvene blagajne, veće cijene zdravstvenih usluga koje HZZO plaća bolnicama, plaćanje prema učinku i kvaliteti reviziju liste lijekova, objedinjavanje javne nabave…. Spominje se i porez na rizično ponašanje, ali je iz nove verzije reforme »ispalo« uvođenje nadstandarda u bolnički sustav.
Po sudu Dražena Jurkovića, direktora Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), riječ je o »ozbiljnom i dosta dobrom materijalu« koji pokriva gotovo sva otvorena pitanja hrvatskog zdravstva. Ključno je pitanje, podsjeća, provedba reforme, jer na tome su pale sve zdravstvene reforme u proteklih nekoliko desetljeća. Jurković je upozorio i na neodrživ i štetan prijedlog da se broj domova zdravlja reducira na samo jedan po županiji.
– Većinu života proveo sam u Lici, gdje imamo pet domova zdravlja u županiji. To je prostorno najveća županija i nema jedno središte kao Zadar, nego imate Gospić, Otočac, Senj, Novalju… svi u rasponu od 4.000 do 7.000 stanovnika. Ako Otočcu, na primjer, ukinete dom zdravlja i ostavite onaj u Gospiću, pitanje je tko će ostati u tom mjestu koje je već izgubilo gospodarstvo, školstvo… U kontekstu depopulacije, centralizacija bi pogoršala situaciju, upozorio je Jurković.
Osim domova zdravlja, u ingerenciji županija morale bi, kaže, ostati i specijalne bolnice, jer »ima sjajnih primjera, poput Thalassotherapije Opatija, gdje interakcija lokalne uprave i bolnice odlično funkcionira«. Što se općih bolnica tiče, podržava prenošenje osnivačkih prava na državu jer ona ionako pokriva njihove dugove. Direktor UPUZ-a traži i da se u reformu uvrsti profesionalizacija menadžmenta.

Nedopustiva praksa

– Nedopustiva je praksa u Hrvatskoj da se ravnatelji bolnica i drugih ustanova mijenjaju kako se mijenja državna ili lokalna politika, bez obzira na kompetencije i poslovne rezutate. To nije dobro, moramo depolitizirati upravljačku strukturu, jer bez toga čitava se reforma može okliznuti, zaključuje.
Centralizacija županijskih zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinsku pomoć ipak je malo »olabavljena« u odnosu na prvu verziju, pa unatoč tome što se jača uloga HZJZ-a i HZHM-a, postoji mogućnost da županijski zavodi ne izgube status pravne osobe. Riječ je o mreži koja radi 50 godina, i nema je smisla destruirati preko noći, upozorava šef UPUZ-a.
Boris Ujević, dopredsjednik HUBOL-a, podržava uvođenje profesionalnog menadžmenta u bolnice, i mjerenje rezultata njihovog rada.
– Nitko u upravi ne bi smio biti dulje od dva četverogodišnja mandata. Liječnici odlaze zbog nereda u sustavu, a kreiraju ga menadžeri koji ne rade svoj posao, od ravnatelja pa do šefova klinika. Ako su oni kvalitetni, liječnici im neće odlaziti. Sada nemaju nikakvu kontrolu, ne podliježu kriterijima provjere kvalitete. U principu ostaju šefovi do penzije, a ne snose nikakvu odgovornost za nerad, ustvrdio je Ujević.
Mario Gazić iz Hrvatske komore medicinskih sestara upozorava pak da se reforma zdravstva ne može provesti uz manjak od 4.000 medicinskih sestara. Već ih je otišlo 2,5 tisuće, a u zadnjih mjesec dana primamo zahtjeve za Švicarsku, koja je otvorila svoje tržište, otkrio je Gazić.