Demokratska recesija u Europi dodatno se produbila u 2024. godini, a kako jača desni populizam u sve većoj krizi je vladavina prava u zemljama članica EU. Hrvatska je među zemljama čija vlada sustavno  i namjerno potkopava vladavinu prava u kategoriji prozvanoj “destruktivci”, u društvu Bugarske, Rumunjske, Slovačke i Italije. Susjedna Mađarska pak smatra se “najslabijom karikom”, dugi niz godina zemlja je s najlošijim stanjem vladavine prava u EU, hibridni režim koji djeluje protiv neovisnosti pravosuđa, slobode medija, civilnih udruga, i sudjelovanja javnosti. Sadržaj je to priopćenja i Izvještaja organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties) iz Berlina na kojem je radio i Centar za mirovne studije iz Zagreba (CMS). Zemlje koje se smatraju bastionima demokracije sve više naginju autoritarnim tendencijama, dok minimalna upotreba instrumenata EU za zaštitu vladavine prava gotovo da nije imala učinka.

Pravosuđe pod političkim pritiscima

U dosad najopsežnijem izvještaju o vladavini prava objavljenom na 1.000 stranica, Liberties je o detektirao najupečatljivije primjere povrede pravde, korupcije, ograničenja slobode medija, ugrožavanja sustava provjere i ravnoteže (checks and balances), sužavanja prostora za civilno društvo te kršenja ljudskih prava unutar Europske unije u 2024. godini, ističu iz CMS-a. Sveobuhvatna analiza rezultat je suradnje čak 43 organizacije za ljudska prava iz 21 zemlje članice EU-a, a koordinira je Liberties. Nalazi izvješća doprinose ciklusu praćenja Europske komisije, koja će ove godine objaviti svoje šesto izvješće o vladavini prava. Neki od glavnih problema vidljivih u raznim državama članicama EU-a su da je sustav provjere i ravnoteže oslabljen hitnim i ubrzanim zakonodavnim postupcima, dok su pravosudni sustavi suočeni s rastućim političkim pritiscima i nedovoljnim financiranjem. Također, prosvjedi za klimu i podršku Palestini naširoko su ograničeni, a prosvjednike se pokušava zastrašiti pretjeranom uporabom policijske sile.

– Kako jača desni populizam, a nazaduje demokracija u SAD-u, produbljuje se kriza vladavine prava u Europi. Rastući utjecaj krajnje desnice ugrožava jedinstvo EU-a, dok rat Rusije u Ukrajini i brzo promjenjivi transatlantski odnosi stavljaju na kušnju otpornost Unije, upozorio je Balázs Dénes, izvršni direktor Libertiesa povodom objave izvještaja.
– Kako bi zaštitila EU i svjetski poredak temeljen na pravilima, Europska komisija mora ojačati provedbu vladavine prava povezujući je izravno s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji, uvjetovanjem proračunskih sredstava i postupcima zbog povrede prava EU-a, dodao je Dénes.

Turudić i EPPO

Centar za mirovne studije radeći na poglavlju za Hrvatsku, uočio je probleme u svim područjima koje izvještaj pokriva. Tako su, primjerice, kontroverze vezane za izbor glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i njegov odnos s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) dovodile u pitanje neovisnost i integritet pravosudnog sustava.

-Centraliziranost ovlasti glavnog državnog odvjetnika Turudića zajedno s njegovim vezama s vladajućim HDZ-om, povećava rizik političkog uplitanja u istrage korupcije. Zakonodavni potezi poput Lex AP, amandmana na Kazneni zakon dodatno će oslabiti transparentnost rada tužiteljstva, navodi se u Izvještaju.  Okvir za borbu protiv korupcije u usporedbi s prošlom godinom ne pokazuje nikakav značajan napredak, a nije ostvaren ni značajan napredak u rješavanju problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih na novinare. Nadalje, položaj neovisnih institucija, poput pravobranitelja, i dalje izaziva zabrinutost. Njihova godišnja izvješća se u Hrvatskome saboru raspravljaju s velikom odgodom, a Vlada i drugi nadležni akteri i dalje nedovoljno provode njihove preporuke.

Položaj organizacija civilnog društva ostao je nepromijenjen i u 2024. godini. Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva nije izrađen već devet godina, odnosno od 2016. godine. Javne konzultacije postale su manje dostupne za organizacije civilnog društva, a Trg svetog Marka i dalje je zatvoren za javnost, pa tako i za prosvjede kojima bi se ukazalo nezadovoljstvo potezima Vlade. Konačno, uporno odsustvo učinkovitih istraga o kršenjima ljudskih prava i dalje potkopava vladavinu prava i funkcioniranje pravne države, navodi se u Izvještaju.