Ilustracija
Svaka peta prijavljena nuspojava odnosila se na pretjerani farmakološki učinak povezan s dozom ili učestalosti uzimanja lijeka, dok se na neučinkovitost odnosilo samo 1,2 posto prijava
ZAGREB Hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) lani je primila ukupno 3.840 prijava sumnji na nuspojave lijekova, što je za deset posto više prijava nego u 2016. godini. Posebno su se angažiranima u prijavljivanju nuspojava pokazali pacijenti, čiji je broj prijava rastao za 35,5 posto (477 u odnosu na 300-tinjak prijava u 2016.), dok su bolnice, koje ujedno prijavljuju najteže nuspojave, u ukupnom broju prijava popele s 19 na 22 posto.
Prema izvješću HALMED-a, svaka se treća prijava odnosila na ozbiljne nuspojave – njih 1.335 ispunilo je najmanje jedan od kriterija prema kojima se nuspojava smatra ozbiljnom. Udio prijava ozbiljnih nuspojava lani je bio nešto veći nego u 2016, te je porastao s 32 na 35 posto, ali kod cjepiva ozbiljne nuspojave nisu zabilježene. Lani je broj prijavljenih smrti kao posljedica nuspojave lijeka bio jednak onom iz 2016., kada je nuspojavama lijekova prema službenoj evidenciji podleglo ukupno 78 pacijenata. Mahom je riječ o onkološkim, transplantiranim ili srčanim bolesnicima. Broj hospitaliziranih bio je značajno manji, no evidentiran je porast broja invalidnosti kao posljedica liječenja – 22 u odnosu na 15 u 2016. godini te više ozbiljnih i po život opasnih stanja izazvanih lijekovima. Na udaru su, kao i ranijih godina, stariji pacijenti, osobito oni koji paralelno uzimaju više terapija. Time se, naime, povećava rizik od neželjenih interakcija lijekova. Najviše su štete pacijentima radili citostatici, lijekovi za živčani sustav i antibiotici.
