Saborski zastupnik Boris Lalovac (SDP) iznio je u petak podatak da je od 464 milijarde eura, koliko je krajem prošle godine iznosila ukupna štednja u Hrvatskoj, osigurano bilo 260 milijardi, a neosigurano 204 milijarde, od čega se 53 milijarde eura odnosilo na fizičke osobe.

“Moram priznati da me to čudi, 53 milijarde kuna hrvatski građani drže u bankama koje nisu osigurane“, rekao je bivši ministar financija u saborskoj raspravi o izmjenama zakona o prisilnoj likvidaciji i o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.

Podsjetio je pritom da su, prema zakonu, osigurani depoziti do sto tisuća eura po financijskog instituciji, te objasnio kako su u tih 53 milijarde eura svi iznosi iznad tih sto tisuća eura.

“Ako su građani imali novca iznad osiguranog iznosa, svakako je bilo mudro uložiti u obveznice i trezorske zapise države“, rekao je Lalovac, napominjući da država svojim poreznim prihodima jamči isplatu svim svojim kreditorima, pa i građanima.

Naveo je i da se od 464 milijarde kuna, na šest banaka odnosilo 89 posto svih depozita ili 417 milijardi kuna.

U Hrvatskoj 19 banaka, jedna stambena štedionica, 16 kreditnih unija

U predloženim zakonskim izmjenama, koje su potrebne zbog uvođenja eura, te snažnije pravne sigurnosti i zaštite potrošača, saborski klubovi ne vide ništa sporno.

Marijana Balić (HDZ) posebno naglašava važnost preuzimanja direktive koja uspostavlja okvir za sanaciju kreditnih institucija, stvarajući temelj za brzu i efikasnu reakciju u slučaju propadanja financijske institucije, odnosno banke.

U Hrvatskoj, apostrofirao je Davor Dretar (DP), postoji 19 banaka, stambena štedionica te 16 kreditnih unija kod kojih ne postoji državna garancija.

Grozdana Perić (HDZ) ističe da je hrvatskim pristupanjem euro sustavu, HNB izmijenila regulativu obvezne pričuve, koja se s nekadašnjih devet posto, lani u prosincu, smanjila na jedan posto. Time je bankama oslobođeno oko 15 milijardi eura, navela je.

Potvrdio je to i predstavnik Ministarstva financija Davor Zoričić, ističući da je smanjenje obvezne pričuve značajno utjecalo na povećanje likvidnosti banaka.

To s jedne strane utječe na to sa su aktivne kamatne stope kod nas relativno niske, da su relativno niske bile i kamatne stope na depozite, no nuđenje državnih vrijednosnih papira građanima dovelo je konačno do blagog rasta i pasivnih kamatnih stopa, kazao je Zoričić.

Troskot: AIF-i će u jednom trenutku financirati Vujnovčeve financijske akrobacije

Zvonimir Troskot (Most) smatra da su hrvatski umirovljenici i građani godinama najbolje kreditne institucije, desetljećima saniraju krive ekonomske politike, ističe kako su kreditne institucije o kojima se danas raspravlja osnivači mirovinskih fondova, a oni svojim ulaganjima itekako utječu na našu budućnost, jer u njima je naš novac.

Osvrnuo i na nedavno preuzimanje Fortenove, kazavši da to treba gledati iz nekoliko perspektiva. Prije svega, naš novac iz mirovinskih fondova, kojima su vlasnici kreditne institucije, će određeni postotak svih naših mirovina prebaciti u alternativni investicijski fond (AIF), a ti isti AIF-i će u “jednom trenutku financirati određene financijske akrobacije Pavle Vujnovca”, kazao je.

Njegovo izlaganje, protkano anglizmima i ekonomskim pojmovima, Hrvoje Zekanović (HDS) nazvao je “romanom toka svijesti”, spočitnuo mu da govori nekim meta rječnikom i da o ekonomiji ne zna ništa.

Most je najnekompetentnija ekipa koja je ikad ušla u Sabor, a ovih dana obilaze slavonska sela i objašnjavaju seljaku da afrička svinjska kuga ne postoji, to je dno dna hrvatske politike, kazao je zastupnik.

Zastupnici nisu imali primjedbi na prijedlog Domovinskog pokreta da umjesto Daniela Spajića u zastupničke klupe sjedne Mario Radić.