Primjerena i pravovremena terapija za svakog pojedinog pacijenta – krajnji je cilj rezultata koji izlaze iz laboratorija za gensko profiliranje u Sveučilišnoj bolnici u Zürichu. U njemu nastaju detaljni izvještaji o genskim promjenama kod pacijenata oboljelih od raka, koji su zasad najčešće metastatski tumori. Dobiveni rezultati jedinstvenog genskog profila svakog tumora iz ovog se laboratorija upućuju onkolozima kako bi im pomogli određivanju vrste ciljane terapije osmišljene po mjeri svakog pojedinog bolesnika.

Specifične mutacije

Prije no što nalaze dobiju liječnici, molekularno profiliranje zloćudne bolesti u laboratoriju se uvodi u vodeću svjetsku bazu podataka o genskim mutacijama koja trenutno uključuje više od 350 tisuća genskih profila. Baza podataka o genskim mutacijama predstavlja jamstvo bolesniku i liječnicima da u trenutku odabira najbolje terapije nisu propustili niti jednu od trenutno dostupnih opcija liječenja, uključujući i one koje su dostupne u okviru kliničkih studija. Rezultati genskog profiliranja ne pokazuju samo koje su terapijske opcije učinkovite u pojedinim slučajevima, već mogu pokazati i koje terapijske opcije nisu učinkovite za pojedinog bolesnika, iako se standardno upotrebljavaju kod određenih tumorskih sijela. Na taj se način nastoje izbjeći nepotrebna davanja neučinkovite i potencijalno opasne terapijske opcije za pojedinog pacijenta. Nažalost, postoji mogućnost da tumor bolesnika nije opterećen mutacijama tako da gensko profiliranje tumora neće otkriti mutaciju prema kojoj postoji ciljano liječenje koje će pomoći bolesniku, no znanstvenici okupljeni oko ovog i sličnih laboratorija u svijetu, tvrde da je riječ o revoluciji koja će bitno izmijeniti cjelokupni pristup liječenju zloćudnih bolesti, smanjiti stopu mortaliteta bolesnika s malignim bolestima, produžiti preživljenje i poboljšati kvalitetu života oboljelih.

– Danas znamo da rast stanica kod tumora vezan uz specifične mutacije naše DNK-a. Sada trebamo otkriti koje su specifične mutacije kod svakog pojedinog pacijenta jer svaki bolesnik ima različiti sklop mutacija. Za mnoge mutacije danas već postoje lijekovi zbog čega trebamo otkriti molekularni profil tumora za svakog pacijenta. Pomoću njegovog DNK-a identificiramo mutacije te na kraju interpretiramo podatke koje zajedno s mogućnostima terapije proslijeđujemo onkologu. Drugim riječima, u ovom laboratoriju u mogućnosti smo povezati postojeće mutacije pojedinog tumora s dostupnim lijekovima i na taj način onkologu dostaviti cjeloviti nalaz i mogućnosti terapije za pojednog pacijenta, kaže dr. Martin Zoche voditelj laboratorija gensko profiliranje Sveučilišne bolnice u Zürichu.

Središte, točnije mozak ovog laboratorija, prostor je u kojem se obavlja sekvenciranje genoma koje predstavlja četvrtu fazu genskog profiliranja. Kako objašnjava Zoche, prethodne tri faze genskog profiliranja obilježavaju analogne procedure, dok u ovom dijelu mikrobiologija tumora postaje digitalna i uvelike koristi mogućnosti suvremene tehnologije.

– U ovoj fazi profiliranja, informacije iz molekule prevode se u elektronske veze koje se pohranjuju. Svaka DNK-a informacija ovdje se digitalizira. Ovdje se obavlja sekvenciranje DNK-a 22 pacijenta koji su u prethodnim fazama dobili svoj individualni barkod kako bismo mogli svakog od njih pratiti zasebno. Sekvenciranje traje 17 sati nakon čega se podaci analiziraju, a nalazi proslijeđuju onkolozima, kaže Zoche.

Sveobuhvatni koncept

Ovaj laboratorij dio sveobuhvatnog koncepta personaliziranog liječenja tumora koji bi u budućnosti zahvaljujući novim tehnologijama i digitalizaciji trebao izmijeniti cijeli koncept istraživanja i liječenja zloćudnih bolesti, ali i omogućiti da zdravstveni sustavi ipak ostanu održivi u uvjetima enormno rastućih troškova suvremene medicine.

Naime, sofisticirana molekularna metoda analize genoma čija je cijena prije manje od dva desetljeća iznosila nekoliko milijardi dolara danas ulazi u široku primjenu i u ovom projektu omogućava da skupa terapija bude djelotvorna i dođe do pacijenta kojemu je potrebna. Zahvaljujući memorandumu o suradnji na projektu Personalizirana medicina u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda liječenja, koju su sredinom ove godine potpisali hrvatska Vlada i faramceutska tvrtka Roche, Hrvatska bi već do kraja iduće godine mogla imati laboratorij za gensko profiliranje kakav ima Sveučilišna bolnica u Zürichu. Zasad je poznato da će Roche hrvatski projekt podržati s 90 milijuna kuna, kojima će se osim uređenja nacionalnog Centra za personaliziranu medicinu, educirati 30 zdravstvenih djelatnika dok bi u drugoj fazi projekta trebala biti osnovana hrvatska baza podataka o onkologiji. Očekuje se da bi upravo takva baza trebala dati veliki doprinos u praćenju zdravstvenih ishoda, razvoju i podršci hrvatskim i međunarodnim znanstvenim istraživanjima u onkologiji.

– Na taj način i vi u Hrvatskoj možete očekivati ovo što mi već radimo u Švicarskoj – da vaši pacijenti dobiju ciljanu personaliziranu terapiju jer će se kod svakog pacijenta moći identificirati njegov molekularni profil kako bi dobio lijek koji je najadekvatniji za njegov tumor. To je velika prednost u odnosu na standardnu sistemsku kemoterapiju koja često ima niz negativnih nuspojava za pacijenta, kaže Zoche ističući kako je unatoč interesu i pomoći farmaceutske industrije, švicarski laboratorij neovisan i samostalno prati svoje rezultate.

U projekt su, naime, uključene Rocheove tvrtke kćeri, Genentech, Flatiron Health i Foundation Medicine, koje predstavljaju neovisni centar za istraživanje i razvoj novih lijekova, elektronsku onkološku baza podataka s više od dva milijuna aktivnih podataka i proizvodnju testova za gensko profiliranje temeljeno na tehnologiji sekvenciranja nove generacije za solidne i hematološke tumore te sarkome. U ovom projektu personalizirane medicinske skrbi sudjeluje još pedesetak drugih istraživača lijekova kojima se na ovaj na ovaj način omogućava bolje kreiranje istraživanja s ciljem razvoja individualizirane terapije kao standardizirane terapije liječenja raka.

Različite nuspojave

Kako kaže Zoche, baza analiziranih podataka dovoljno je velika da svaka zemlja koja uvodi ovaj pristup liječenju tumora može u projekt krenuti već s prvim pacijentom, bez stvaranja vlastite baze podataka.

– S projektom smo započeli bez da smo imali vlastitu bazu podataka. Sada stvaramo vlastitu bazu podataka za naše švicarske pacijente kako bismo još bolje analizirali podatke koje dobivamo. U Švicarskoj se na ovaj način pristupa pacijentima s metastatskim rakom, no u dijelu slučajeva primjenjuje se i kod pacijenata koji nemaju metastaze. To ovisi o odluci onkologa koji iznalazi najbolju moguću terapiju za svog pacijenta. Kada dobijemo genski profil, izlistaju se svi dostupni lijekove za određenu mutaciju genoma. Drugim riječima, prijedlog terapije ne preferira niti jednog proizvođača već se za određenog pacijenta oboljelog od raka nude svi dostupni lijekovi, i to poredani abecednim redom. Sljedeći korak je na onkologu koji donosi odluku o konkretnom lijeku za konkretnog pacijenta. Naime, potencijalni lijekovi koje smo dobili za određeni tumor, bez obzira što su usmjereni na istu mutaciju, mogu se razlikovati po svojim nuspojavama. Pritom, svaki pojedni pacijent ima i svoju povijest bolesti, primjerice visok tlak ili dijabetes. Ako pak onkolog nije siguran u kojem će smjeru ići kod određivanja terapije, konzultirat će multidisciplinaran tim za tumore koji je također dio ovog projekta, a u kojem se uz onkologe nalaze molekulrani biolozi, molekularni patolozi, genetičari koji zajedno traže najbolju opciju za konkretnog pacijenta. Na temelju svega toga onkolog donosi odluku o liječenju, kaže Zoche.

Predložena terapija obuhvaća i sva dostupna klinička istraživanja u svijetu što znači da onkolog može svog pacijenta uključiti i u klinička istraživanja.

Heterogena bolest

Na rak se danas gleda kao heterogenu bolest, što svaki slučaj ove bolesti čini jedinstvenim i različitim na molekularnoj razini. Primjerice, određeni tipovi raka pluća mogu imati i do 100 tisuća mutacija.

– Još 1990. godine rak pluća bio je jedna bolest s jednom terapijom, deset godina kasnije razlikovali smo dvije vrste, a 2018. godine imamo barem pet profila ovog raka. Paralelno s ovim otkrićima mijenjala se i terapija, pa smo od terapije koja je bila jednaka za sve, došli do toga da govorimo o personaliziranoj terapiji budućnosti. Rak je razarajuća bolest u čijem liječenju nismo napravili odgovarajući napredak. Ipak, nadamo se da nalazimo na početku nečeg novog u znanosti. Riječ rak još uvijek je izrazito teška riječ i to bi trebala biti zadnja riječ koju će čuti netko od nas ili naše obitelji, poručio je dr. Christan Rommel, znanstvenik uključen u projekt personalizirane medicine koja bi u doglednoj budućnosti trebala bitno unaprijediti učinke onkološkog liječenja.

Karcinomi nepoznatog porijekla

Karcinomi nepoznatog primarnog porijekla predstavljaju do pet posto svih dijagnoza karcinoma kod kojih su tradicionalni pristupi liječenju često neučinkoviti. CUPISCO studija trenutno regrutira bolesnike s karcinomom nepoznatog primarnog porijekla s ciljem uspoređivanja učinkovitosti i sigurnost liječenja vođenog genskim profiliranjem i standarnog liječenja. CUPISCO studija predstavlja pomak u liječenju raka temeljem klinički relevantnih promjena genoma, a provodi se u 34 zemlje Europe, Latinske Amerike, Australije i Južne Koreje, uključujući Hrvatsku. Dosad je uključen 141 bolesnik, a ukupno će se uključiti oko 800 bolesnika.