U poslovičnom deficitu ekonomskih i socijalnih programa za vlastite građane ovdašnje populističke i desničarske grupacije na domaćoj političkoj sceni pokrenule su kampanju snažnog antimigrantskog narativa u pokušaju mobilizacije sve heterogenijeg biračkog tijela uoči nadolazeće superizborne godine. Nakon bizarnih poziva za slanje vojske na državne granice u pokušaju jeftinog prikupljanja političkih bodova od saborskih perjanica Mosta, javnost je doživjela i nadrealne najave o organiziranju seoskih straža u lovu na migrante.

Računajući na potkapacitiranost biračkog tijela, saborski zastupnik te stranke i gradonačelnik Sinja Miro Bulj migrante je proglasio teroristima sugerirajući da bi seoske grupacije kao »pripomoć« redovitim policijskim snagama MUP-a mogle i zapucati »ako zatreba« zbog navodno nabujalog broja migrantskih kolona koji se kreću sinjskim krajem i tobože predstavljaju opasnost za lokalno stanovništvo.

U cijeloj priči urnebesan je podatak da je od početka godine na području cijele Splitsko-dalmatinske županije evidentirano tek 1,43 posto slučajeva nezakonitih prijelaza granica u odnosu na 61.000 slučajeva na razini cijele zemlje. Tim više u protekla dva mjeseca zabilježen je i trend pada takvih slučajeva. Ujedno, splitsko-dalmatinska policija izvijestila je da migranti od početka godine na sinjskom području nisu počinili nijedno jedino kazneno djelo, osim silom prilika prelaženja granice BiH i Hrvatske u cilju da se dokopaju zapadne Europe podalje od ovih prostora.

Sijanje panike

Na inicijativu o formiranju seoskih bandi vrlog sabornika, zakolutao je očima i resorni ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ne otkrivajući ništa spektakularno osim predizbornog politikantstva, ali i kaznenopravne činjenice da bi posrijedi bilo golo bezakonje zbog kojeg bi policija »postupala« kao i u nekim drugim slučajevima.

Najzabavnija reakcija bila je njegovog kolege HDZ-ovog ministra prometa Olega Butkovića koji je dometnuo da s političkog aspekta teško može objasniti Buljevu inicijativu, a s medicinskog još manje. Saborska lijeva oporba, SDP i Možemo!, osudila je Bulja ne dvojeći da je posrijedi govor mržnje i ksenofobni ispad, ne ulazeći u psihičko zdravlje spomenutog zastupnika. Mostovo politikantstvo i sijanje panike protiv stranaca kojima u velikoj većini ne pada na pamet zadržavati se u Hrvatskoj opasno je zbog one manjine migranata koji bi htjeli ostati u našoj zemlji, zatražiti azil i biti prihvaćeni u zajednici. Integracija migranata u hrvatsko društvo dugi je niz godina posao kojim se najintenzivnije bave nevladine organizacije, a čiji su požrtvovni rad u manjoj ili većoj mjeri prepoznale država i lokalne zajednice kroz akcijske planove i uz podršku EU-a.

Jezične radionice, kazališne predstave, glazbene, likovne i filmske večeri, učenja o pravima i druženja s lokalnom zajednicom samo su neke od aktivnosti civilnih udruga u kojima azilanti uče o nama, ali i mi o njima. Uspješna integracija migranata ključna je za dobrobit i prosperitet europskih društava u budućnosti. To je jedan od ciljeva Europske komisije koja je donijela Akcijski plan za uključivanje i integraciju za razdoblje 2021.- 2027. godine. Planom se promiče uključivanje i integraciju svih ljudi, priznavanje važnosti doprinosa migranata EU-u i uklanjanje mogućih prepreka uključivanju i sudjelovanju osoba migrantskog podrijetla u europsko društvo, kako onih koji su tek stigli, tako i onih koji su stekli državljanstvo neke države članice. Iako su za integraciju prije svega odgovorne države članice, EU podupire nacionalne i lokalne vlasti koordiniranjem politika, razmjenom znanja i financijskim sredstvima.

Pozitivan je primjer Grada Zagreba koji je lani kao prva jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj donio Akcijski plan za integraciju tražitelja azila i azilanata s odobrenom međunarodnom zaštitom. Migrantima je omogućeno upoznavanje s pravima i olakšava im se pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, učenju jezika, obrazovanju i zapošljavanju, glavnim preduvjetima za dostojan život i ravnopravno uključenje u društvenu zajednicu. Akcijski plan nastao je u okviru aktivnosti projekta CONNECTION čiji je nositelj mreža gradova EUROCITIES, dok su partneri 14 europskih gradova i organizacija MigrationWork. Projekt je financiran sredstvima EU-a iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), a Gradu Zagrebu su u okviru projekta osigurana sredstva za provedbu Akcijskog plana.

Tendencija rasta

Prema informacija nevladine udruge »Are You Syrious?«, Hrvatska je lani zabilježila skoro 13.000 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, a u samo tri mjeseca ove godine gotovo 8.000 s tendencijom rasta. Prema usporednim podacima MUP-a, lani je odobren azil za samo 21 osobu, a tijekom ove godine 36. Resorni ministar Božinović spomenuo je zanimljiv podatak da je zabilježen veći broj tražitelja azila ruskih državljana, očito u bijegu od tamošnjeg režima. Riječ je bila od 17 državljana Ruske federacije kojima je odobren azil od čak 8.000 osoba koje su zatražile zaštitu u Hrvatskoj.

Treba li uopće podsjećati na razloge ljudi koji odlaze iz matičnih država na primjeru Rusije ili Ukrajine, Sirije ili Afganistana? Koordinacija za integraciju, neformalna mreža organizacija civilnog društva, nedavno je pozvala državne vlasti da omoguće nevladinim udrugama pristup prihvatilištima za tražitelja azila, kao i da zakonskim mjerama poboljšaju položaj izbjeglica i migranata. Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu svjedoči o velikom protoku ljudi, prenapučeno je, a nerijetko nisu osigurani osnovni uvjeti dostojanstvenog smještaja, prehrane, higijene ili zdravstvene skrbi. Udrugama civilnog društva nije dopušteno organizirati aktivnosti unutar prihvatilišta još od pandemije COVID-19.

U aktualnom dokumentu Centra za mirovne studije (CMS) »Dostignuća kulturnih politika za integraciju migranata na europskoj razini« u sklopu programa Erasmus+ projekt MigrArts naglašava se da je cilj modernih društva povećati kvalitetu integracije, uključenost i emancipaciju migranata uzimanjem u obzir njihovih kulturnih prava na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

– U kontekstu rastućeg nacionalizma i jačanja sigurnosne retorike u Europi, čini se više no potrebnim promicati uključivu Europu snažnu u svojoj raznolikosti.

Kultura i umjetnost su ključni vektori promicanja raznolikosti, humanosti i univerzalnosti kao sastavnih dijelova naših društava i međukulturnog dijaloga. U migracijskim politikama se već desetljećima usvaja pristup sve više orijentiran na sigurnosni aspekt. Europska unija i sve više njezinih država članica se zatvaraju i ograničavaju prava migranata, posebno onih koji svoje zemlje napuštaju pod prisilom, zbog prirodnih katastrofa, diktatura, ratova i bijede. Mogući razvoj politika prihvata i integracije utemeljenih na načelima solidarnosti, zakona i kulture je istovremeno potisnut u drugi plan.

Primjena takvih europskih politika je dovela do stvaranja veze između politika nadzora migracijskih tokova i politika integracije useljenika. Odnosno, jednom kad prijeđu granice dviju država, migranti se suočavaju s novim »granicama« unutar samog društva koje poprimaju etničke, normativne, kulturne i socioekonomske konotacije, navodi se u dokumentu.

Procjena troškova

– U mnogim državama EU-a političkom scenom dominira jačanje govora protiv migracija u kojemu se migracije prikazuju kao prijetnja kulturnim identitetima i sustavima socijalne skrbi. To teži dodatnom pojačavanju straha kojim se hrane ksenofobija i govor mržnje te vodi do jačanja diskriminacije migranata, izbjeglica i tražitelja azila. Migranti se stoga suočavaju s poteškoćama u pristupu svojim ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Izloženi su rastućem riziku socijalne isključenosti od strane domaćeg stanovništva, posebice u pogledu pristupa zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama. Unutar migrantske populacije neke skupine su posebno ugrožene i stoga zahtijevaju prilagođene integracijske mjere. To je posebno slučaj s migrantima koji su niskokvalificirani, ženama, maloljetnicima bez pratnje, migrantima s invaliditetom i migrantima koji nemaju reguliran status. Integracija migranata je višedimenzionalna i trebala bi uključivati njihovu socioekonomsku integraciju, ističe se u studiji.

Projektom MigrArts omogućuje se dodatno istraživanje i stvaranje prijedloga za provedbu u politikama i praksama kojima bi se poboljšala primjena kulturnih politika u integraciji izbjeglica i migranata – učenje od drugih partnerskih zemalja, ali i iz prošlosti. Hrvatska je, kao dio bivše SFRJ, bila dio Pokreta nesvrstanih u kojem su stvorene i neke prakse koje je država podržala. Međutim, njih se često zaboravlja i briše, podsjećaju iz CMS-a. U poglavlju pregleda nacionalnih politika za integraciju migranata s fokusom na umjetnost i kulturu na primjeru Francuske, Italije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije generalni je zaključak da posljednjih godina države članice i lokalna tijela provode mjere financijske potpore.

No, još uvijek ne postoji stvarna predanost europskih institucija niti mehanizmi za procjenu troškova integracijskih mjera za tražitelje azila, izbjeglice i migrante koje se dodjeljuju za sudjelovanje u kulturnom životu te promicanje umjetničkih i kulturnih pristupa i projekata. Kultura dijaloga umjesto govora mržnje trebala bi odlikovati domaćina, od obične pekarnice do udobne sabornice. Povijesno gledano i simplicifirano, od seobe naroda, do rađanja carstava i rušenja istih, ratova do uspostava nekih novih integracija svi smo u nekom trenutku bili dio tog neprekidnog civilizacijskog procesa migracija i emigracija.