Strukovni kurikulumi koji potpuno reformiraju sustav strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj u javnoj su raspravi još samo dva do tri dana, a zbog opsežnosti dokumenata koji sadrže više tisuća stranica, s nekih su fakulteta zatražili produljenje e-savjetovanja do jeseni. Primjedaba na njih je mnogo, a najviše na drastičnu redukciju satnice općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama što je, smatraju mnogi, porazno za ovaj dio obrazovnog sustava koji polazi čak 70 posto srednjoškolaca. Zato traže povećanje udjela općeobrazovnih predmeta koji su u novom strukovnom obrazovanju dobili minornu ulogu.

Pročelnica Odsjeka za povijest, prof. dr. Zrinka Nikolić Jakus i predstojnici sedam katedri na tom odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu potpisali su komentar na e-savjetovanju u kojem izražavaju zabrinutost zbog načina na koji se provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva.

Iznimno kratak rok

– U samo nekoliko dana na javno je savjetovanje stavljen golem broj dokumenata, a sva ta savjetovanja završavaju otprilike u isto vrijeme. S obzirom na količinu dokumenata rok za davanje komentara je iznimno kratak, tim više što je bez uvida u sve te strukovne kurikulume, njih stotinjak, nemoguće imati cjelovitu sliku o učinku odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta. Zakazao je i sustav obavještavanja zainteresirane javnosti jer, suprotno dosadašnjoj praksi, na e-mail adrese stigle su obavijesti tek o manjem broju novootvorenih javnih savjetovanja, navode profesori povijesti. Pitaju se, osim toga, zbog čega su moduli općeobrazovnih predmeta stavljeni na javno savjetovanje istovremeno sa strukovnim kurikulumima za pojedina zanimanja, iako se o njima javnost nije imala prilike očitovati.

Što zbog ogromne količine dokumenata koju su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja istodobno »istovarili« na javnu raspravu, što zbog prepreka koje je izazvalo novo sučelje e-savjetovanja, svi koji su se posljednjih dana bavili strukovnim kurikulumima, imali su pritom ozbiljnih tehničkih problema. U zadanom roku bit će ih nemoguće sve pročitati, tvrde.

– Kurikulumi u e-savjetovanju iznimno su nepregledni, što zbog broja stranica, što zbog grafičkog oblikovanja dokumenata. Primjerice, dokument koji sadrži kurikule općeobrazovnih predmeta ima više od 500 stranica, dokument s modulima općeobrazovnih predmeta više od 900 stranica, a svaki pojedini strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija za određena zanimanja ima više stotina stranica, navode profesori. Paradoksalno je, ističu, što u tako opsežnim dokumentima nema dovoljno informacija. Sve to čini kurikularne dokumente neprohodnima, iako bi oni trebali biti pristupačni ne samo stručnjacima, već i široj zainteresiranoj javnosti, poručuju s Filozofskog fakulteta. Zato traže od ministra Fuchsa produljenje javnog savjetovanja do kraja rujna, te povećanje udjela općeobrazovnih predmeta u ukupnom broju sati. Konkretno, podizanje tog udjela s predloženih 20 do 25 posto na minimalno 30 do 35 posto na razini 4.1, te sa sadašnjih 40 do 45 posto na minimalno 50 do 55 posto na razini 4.2. Traže da se u prve dvije godine na svim razinama podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja koji podupiru razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. Alternativno, umjesto uvođenja novih društveno-humanističkih predmeta, predlažu da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima za razvoj takvih kompetencija.

Sve lošije znanje

Iz GONG-a su zatražili da predmet Politika i gospodarstvo ostane obvezan predmet za sve strukovne škole. »To je jedan od rijetkih prostora unutar kurikuluma koji je mladima pružao obrazovanje o demokraciji, političkom sustavu Hrvatske, političkoj kulturi i participaciji te kod njih razvijao demokratske vrijednosti i stavove. Izbacivanje PiG-a kao obveznog predmeta je neprihvatljivo, opasno i imat će dalekosežne posljedice u vidu srozavanja ionako krhke demokratske političke kulture«, poručuju iz GONG-a. Prema postojećem prijedlogu, PiG postaje obvezan modul samo za pomoćna trogodišnja zanimanja, primjerice pomoćne kuhare ili krojače, dok za električare ili cvjećare može biti obvezni ili izborni, ovisno o odluci ravnatelja. Monteri strojarskih konstrukcija slušat će obavezno taj modul dva sata tjedno, a mehaničari poljoprivredne mehanizacije samo ako ga izaberu.

Javili su se i profesori biologije, pa je tako Saša Peričak ustvrdio da je novi kurikulum potpuno neprihvatljiv jer vodi stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu.

– Sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima, sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju, sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja, natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave, navodi Peričak.