Očito je velikim strankama ovakav sustav odgovarao - Krešimir Macan / Foto RENE BATISTA
Prijedlog je prilagodba postojećeg sustava izbornih jedinica zahtjevima Ustavnog suda i ne utječe bitno na rezultat izbora. Da su izbori 2020. provedeni po predloženim izbornim jedinicama, SDP bi dobio dva mandata više (njih 43), a HDZ bi dobio jedan mandat više (ukupno 64)
povezane vijesti
- ‘Pobjedu Trumpu donijeli su mladi, neobrazovani i bijesni muškarci. Za svijet to možda ipak nije loša vijest’
- Kolike su šanse Draganu Primorcu? “Ovo je njegova utrka života, ima fanatičnu ambiciju da postane predsjednik”
- Rijeka (izgubljenih) iluzija: Grad je u velikoj krizi političkih kadrova, tko to može promijeniti?
Vladin prijedlog novih izbornih jedinica, koji je u javnom savjetovanju, izazvao je niz reakcija u javnosti, mada vladajući tvrde da je riječ tek o »modifikaciji«. Sve je analizirao i stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan.
Vlada je izašla s prijedlogom novih izbornih jedinica, i cijeli prijedlog izazvao je dosta kritika. Kako vi komentirate taj prijedlog? Svakako, 7. jedinica je sporna jer je ogromna i zahvaća sve od mora do Novske, što još vidite kao eventualni problem? Vidite li osnove za gerrymandering u tome?
– Prijedlog je samo prilagodba postojećeg sustava izbornih jedinica zahtjevima Ustavnog suda, i kao takav bitno ne utječe na sam rezultat izbora. Vidjeli ste analize po kojima bi, da su izbori 2020. provedeni po predloženim izbornim jedinicama, SDP dobio dva mandata više nego 2020. godine (njih 43), HDZ bi dobio jedan mandat više (ukupno 64), dva mandata bi izgubio Domovinski pokret koji bi pao na 14 zastupnika, a Reformisti Radimira Čačića bi ostali na nuli jer ne bi uspjeli preći prag. Svi ostali rezultati bili bi navlas isti kakvi su i bili i HDZ bi opet složio većinu. Upravo jer se išlo samo u prilagodbu, imamo i 7. jedinicu koja je prostorno ogromna jer u njoj živi malo stanovnika u odnosu na ostatak Hrvatske. Bitno je da se nije išlo namještati granice na način da konačni rezultat bitno odstupa od primjerice rezultata koji bi se dobio da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. To bi bio gerrymandering koji se još uveliko prakticira u SAD-u. Recimo ranija podjela Zagreba na četiri izborne jedinice je bila gora od ove predložene gdje će biti podijeljen u tri.
Problemi koji godinama nisu rješavani
Ključno je pitanje zašto su se vladajući oslonili na registar birača, a ne popis stanovništva, kako to objašnjavate? – Registar birača je osnovni dokument za provedbu izbora koji se praktično dnevno ažurira i čini popis svih hrvatskih državljana koji imaju pravo glasa i prijavljeni su da žive u Hrvatskoj. No, očito je da ih ima oko 300.000 koji više ne žive tu, ali su i dalje prijavljeni u Hrvatskoj iz raznih razloga. Tako na primjer prema podacima iz travnja oko 200 tisuća ljudi ne živi u Hrvatskoj, ali ovdje ima zdravstveno osiguranje, tako da i tu imamo veći broj osiguranika nego stanovnika, i to sve mi plaćamo iz Hrvatske. Najveći dio njih i ne glasa na izborima, pa ne utječu bitno na rezultate izbora. Mali dio uredno glasa, znate za autobuse koji se prigodno organiziraju za izbore, no i tada više glasaju za manjinske liste. Vidite koliko se pitanja tu otvara, a koje godinama nismo uspjeli ili htjeli riješiti. Hrvatska je specifična po tome da ima veliki broj svojih državljana koji žive u susjednim zemljama, ali koriste neka od prava u Hrvatskoj. |
Veliki u plusu
Koliko mogu na rezultat onda utjecati izmjene tipa »Olegove krpice«, odnosno Novog Vinodolskog u 8. jedinici, i slično?
– Prostorno velike općine i gradovi ne znače automatski i puno birača koji mogu bitnije utjecati na rezultat. Ovaj put se išlo na to da se cijele općine i gradovi nalaze u jednoj izbornoj jedinici, pa kad ste negdje izgubili, na drugom mjestu ste morali dodati da vam štimaju brojke. Zato su na kraju Matulji završili u 7. izbornoj jedinici.
Zašto su po vama vladajući inzistirali na modelu 10 puta 14, zbog čega nisu »dublje« zahvatili u to i trajno riješili problem, naime, stručnjaci se slažu da je ovo vjerojatno privremeno rješenje, do 2028.? Općenito, stručnjaci su nezadovoljni što nisu bili uključeni na vrijeme.
– Ustavni sud je ukinuo samo Zakon o izbornim jedinicama, tako da je ostavio dosadašnji model. HDZ je pragmatično izabrao ne mijenjati ga u bitnome, kao što su to izbjegavale i prethodne vlade jer bi takve promjene otvorile više pitanja nego što bi se moglo odgovoriti u izbornoj godini – i unutarstranački, i općenito poput pitanja potencijalne regionalizacije Hrvatske.
Vidite i da nemate puno izjava predsjednika Zorana Milanovića na ovu temu, jer i on taj sustav pragmatično nije mijenjao kada je imao potrebnu većinu kao premijer. Očito je velikim strankama ovaj sustav dosad odgovarao, makar ih sada recimo tjera u koalicije, primjerice SDP i Možemo, jer pojedinačno imaju dosta niže rejtinge od HDZ-a.
Privremeno rješenje
Ima li po vama osnova da Ustavni sud ponovo reagira, kao što oporba planira kad im se opet obrati?
– Što se tiče prijedloga prema postojećem registru birača, za očekivati je da će proći minimalan test ustavnosti s čime se slažu i ustavni stručnjaci. Zato je i HDZ išao u »jedino realno provedivo rješenje«, kako kažu, da ne bi u izbornoj godini otvarali brojna druga pitanja koja bi za sobom vukle veće izmjene. Brojke štimaju, a i poštovana je cjelovitost teritorijalnih jedinica koliko je to bilo moguće. Ali to jest privremeno rješenje. Ja podržavam ustavno-pravne stručnjake koji traže veće i logičnije izmjene te transparentnu raspravu, ali to nije realno očekivati u predizbornoj godini, kao niti bilo kakvu mogućnost konsenzusa jer je i dosad izostajao pa tako nismo izmijenili niti Zakon o referendumu. Dobro je da je rasprava krenula i treba je nastaviti po izborima jer za nju treba vremena. Nažalost, sami građani za ovu temu nisu previše zainteresirani, očito im nije stalo da znaju tko je baš njihov zastupnik imenom i prezimenom ili su se jednostavno u ove 23 godine navikli na ovaj sustav.
INFOBOX
