Izjednačavanje kratkotrajnog i dugotrajnog najma nekretnina u poreznim škarama s jedne strane, što praktički znači uvođenje poreza na nekretnine, te daljnjim povećanjem neoporezivog dijela plaća s druge strane, Vlada kreće u novu veliku poreznu reformu koja kreće od iduće godine. Treći krak reforme tiče se povratka iseljenih, uz mjeru potpunog oslobađanja poreza na dohodak za njih. Potvrdio je to ministar financija Marko Primorac nakon sjednice Vlade, a svi detalji bit će poznati u ponedjeljak.

Poruka je da rentijerstvo nije dobar način gospodarskog razvoja, te da se želi rasteretiti rad, a oporezovati imovina, posebno ona neiskorištena.

Priuštivo stanovanje

– U ovom krugu poreznih izmjena uvest ćemo porez na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor koji već postoji, i koji su neke jedinice lokalne samouprave već uvele, kazao je Primorac, dodavši da će se time ostvariti jedan od poreznih ciljeva – prebacivanje s oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina. Porez se ne bi plaćao na nekretnine u kojima se stanuje te one koje se dugoročno iznajmljuje. Primorac je kazao da oni koji najmanje 10 mjeseci godišnje iznajmljuju nekretnine neće plaćati taj porez, dok će ga oni koji se bave kratkoročnim iznajmljivanjem morati plaćati. To znači da će i one jedinice lokalne samouprave koje dosad uopće nisu naplaćivale porez na nekretnine, sada to morati obvezno činiti. Također, dosadašnje granice poreza će se povećati. »Prijedlog je da se poveća i gornja i donja granica«, kazao je ministar Primorac.

Slavko Midzor/PIXSELL

Raspon će biti od 1 do 10 eura po metru četvornom, a dosad je maksimum bio pet eura. To zapravo znači dvostruko povećanje gornje granice poreza, a kao i dosad, iznos poreza na nekretnine određivale bi jedinice lokalne samouprave, no novost je da će se porezni obveznik utvrđivati jednom godišnje – u ožujku za tekuću godinu. Onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i bude u tekućoj godini dugoročno iznajmljivao nekretninu barem deset mjeseci, neće morati plaćati porez na nekretnine.

Ministar Primorac bio je vrlo konkretan, odgovarajući na koga se ovo ne odnosi.

– Porez na nekretnine neće plaćati osoba koja živi u nekretnini ili ako ima nekretninu koja će biti u dugoročnom najmu. Sve ostale bilo fizičke ili pravne osobe, ako imaju nekretninu, plaćat će porez, rekao je ministar, koji ocjenjuje da su dosadašnji nameti na turistički kratkoročni najam bili »pomalo smiješni«.

On poziva medije i javnost da ne moraliziraju oko toga nego da podrže Vladinu politiku koja se svodi na to da se rad rastereti, a imovina optereti, s ciljem da se na duge staze cijene dugoročnog najma smanje, i time da stanovanje postane lakše priuštivo mladima, koji onda mogu lakše ostajati živjeti i raditi u Hrvatskoj. Nije točno još rekao kako će se tretirati razlika između poluoronule kuće u Krnjaku i neiskorištene skupe nekretnine na moru – očito, samim time što će lokalne jedinice procjenjivati što je od toga realna tarifa za pojedino područje, ali je molio medije i novinare da ne antagoniziraju javnost na temi koliko će ova mjera otežati život ljudima u Dalmaciji ili bilo gdje drugdje na moru, u odnosu na ruralna područja Slavonije ili Korduna.

Nove olakšice

– Ekonomija koja je bazirana na rentijerstvu nije poticajna, ona nije motivirajuća ni za poduzetnike ni za mlade koji doista žive od svog rada, u odnosu na one koji zarađuju od rentanja nekretnina i na taj način izvlače dobit iz tvrtki i oplođuju je kroz nekretninski biznis. To nije model koji potičemo, želimo da se u Hrvatskoj može dobro živjeti i od rada, rekao je.

– Nekretninski biznis bio je dosad praktički porezna oaza u Hrvatskoj. Mi se sad moramo opredijeliti želimo li hvatati korak s drugim državama, ili pasivno promatrati ovu vrstu rentijerske ekonomije. Odlučili smo se biti aktivni, poručuje Primorac.

U tom kontekstu, najavio je i povećanje neoporezivog dijela plaće za uzdržavane osobe, dakle djecu, invalide i druge, sa 500 na 600 eura, a porast će i drugi odbici povezani s osobnim dohotkom, rekao je ministar. Kaže kako je svima jasno da je s rastom plaća velik broj ljudi ušao u nove porezne škare, a ovime se taj dio plaća koje su rubne želi »iščupati« iz poreznih ralja, kako bi građani osjetili stvarni rast svojih prihoda.

Jednako tako ulazak u PDV bi bio s 50 tisuća eura, umjesto sadašnjih 40 tisuća eura, što je poticaj obrtu i malim poduzetnicima. A na kraju, oni koji se žele vratiti u Hrvatsku neko vrijeme neće morati plaćati porez na dohodak, najavio je ministar Primorac. Rekao je kako ni tu ne treba antagonizirati pojedine kategorije zaposlenih, jer je jasno da je ovo poticajna mjera za povratak mladih u Hrvatsku.

– Znamo kakve su geoekonomske okolnosti, a i potrebe tržišta rada, i činimo sve da se što više naših ljudi vrati raditi u Hrvatsku, poručuje ministar.

Ujednačavanje stope

Ilustrirajući na primjerima ove modele, kazao je da se postavlja pitanje koliko je dosad bilo opravdano da su dohodci različito oporezovani – primjerice, zašto je onaj od najma u povoljnijem tretmanu od nesamostalnog rada.

– Dugoročni najam sada se oporezuje na način da je od najamnine 30 posto neoporezivo, a na 70 posto plaća se 12 posto poreza. To je blago porezno opterećenje u odnosu na porez na dohodak, ukupno oko 8 posto. Porez na kratkoročni najam, ako uzmete u obzir to da je većina jedinica lokalne samouprave utvrdila paušalni iznos na donjoj granici od 19,99 eura, pa ako imate apartman s tri sobe po dva kreveta, to je šest kreveta i 120 eura godišnje. A osoba s tim apartmanom može ostvariti od najma do 40 tisuća eura, i da ne uđe u sustav PDV-a. To je koncept koji rezultira poreznim opterećenjem kratkoročnog najma od samo dva do 2,5 posto, dakle daleko manje od 8 posto za dugotrajni najam. Povećanjem ili izjednačavanjem poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma to će se logički ujednačiti, poručio je.

Kaže kako je Vlada ovo dugo najavljivala i nema nikakvih iznenađenja, trenutak je pravi jer se ne vode politikom ili izborima, a na pitanja o tome ima li država alate da prati stvarno stanje s imovinom i brojem nekretnina, poručio je neka se nitko oko toga ne brine.

– Država prati sve i vidi sve, poručuje šef državnih financija.