Obrtništvo se u Hrvatskoj, zbog brojnih deficitarnih zanimanja u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, intenzivno promovira već barem puno desetljeće.

Sajmovi obrtničkih zanimanja, predstavljanje škola i programa koji se nude, razne kampanje i promocije prisutne su tijekom cijele godine, a intenzivne su posebno u vrijeme kada budući srednjoškolci odabiru kamo će se upisati.

Promocija nikada ne uključuje negativne stavke koje su dio svakodnevice onih koji se tim poslovima bave, a što bi uvelike moglo utjecati na izbor mladih ljudi kada je u pitanju njihovo zanimanje.

Daleko od dobroga

Situacija među radnicima, odnosno gotovo isključivo radnicama, u kozmetičkoj industriji pokazuje koliko je stanje u struci loše – što mlađarija u školama ne zna dok ne dođe na tržište rada. Naime, iz razgovora s mladom kozmetičarkom iz Zagreba doznali smo da su loši uvjeti rada u njenoj struci prije pravilo nego iznimka. Plaća se ne isplaćuje u cijelosti na račun, samo minimalac sjeda svaki mjesec, a ostatak do 800 eura neto, koliko zarađuje, isplaćuje se »na ruke«.

Od radnica se očekuje da rade bez pauze, a broj klijentica u danu onemogućava bilo kakav odmor na radnom mjestu. Zahtjevi za rad čak i dok su radnice bolesne su sasvim uobičajeni, iako rade u bliskom kontaktu s ljudima, higijenski uvjeti su često vrlo upitni, a izmjene radnica u salonima su česte jer djevojke odlaze u nadi da će drugdje biti bolje.

Plaća od 1.000 eura mjesečno može se pronaći gotovo isključivo u oglasima za poslove koji se nude, dok je ono što im se na koncu ponudi znatno niže od svibanjske prosječne plaće, koja je bila 1.324 eura neto. Posao u salonima s korektnim uvjetima rada se gotovo nikad ne nudi, naprosto jer se radnice tamo zadržavaju i vlasnici nemaju potrebe za novim zapošljavanjem. Da su spomenuti uvjeti rada veoma česti potvrđuju grupe na društvenim mrežama koje okupljaju radnice u kozmetičkoj djelatnosti, gdje je vidljivo da se mahom susreću s identičnim problemima.

No, unatoč svim problemima i izazovima, frizerska i kozmetičarska struka posljednjih godina bilježi snažan rast – u Cehu frizera i kozmetičara HOK-a trenutno su 8.694 obrta, što je rast za više od 10 posto u godinu dana, te više od 40 posto u pet godina.

Zakon jasan

Za Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nema dileme – radnik ima pravo na ostvarivanje propisanih prava iz radnog odnosa i po osnovi radnog odnosa.

– U radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su se pridržavati odredbi Zakona o radu, pravilnika o radu, ugovora o radu i drugim ugovorima koji uređuju međusobna prava i obveze. Zakon jasno propisuje prava radnika na stanku tijekom radnog vremena, kao i zaštitne odredbe radnika koji su na bolovanju, a kojima je između ostalog uređena zaštita takvih radnika od otkaza, kao i pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove, navode iz Ministarstva.

Napomenuli su da je Državni inspektorat, odnosno Inspekcija rada, tijelo nadležno za inspekcijske poslove, a svaki radnik u slučaju saznanja o počinjenju prekršaja može podnijeti prijavu Inspekciji rada – koja može biti i anonimna. Osim toga, poslodavac je u radnom odnosu radniku obvezan dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, dok je prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, isplata plaće »na ruke«, odnosno bez obračuna i plaćanja propisanih davanja, protuzakonita.

– Zakonom o radu jasno se propisuje da se plaća, naknada plaće i ostali primici u novcu obračunavaju i isplaćuju radniku na njegov transakcijski račun, a da se javna davanja iz plaće i na plaću uplaćuju na propisane uplatne račune na način i u rokovima u skladu s propisima o porezima i doprinosima. Ako poslodavac radniku na dan dospjelosti ne isplati plaću, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.

Takav se obračun smatra ovršnom ispravom i omogućuje radniku da u postupku prisilnog ostvarenja tražbina naplati svoja potraživanja od poslodavca, naveli su iz Ministarstva. Ako poslodavac radniku ne omogući korištenje stanke prema Zakonu o radu može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 4.110 do 7.960 eura.

Ista kazna propisana je i za poslodavca koji radnika koji je bio na bolovanju ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Ako poslodavac radniku ne isplati plaću, ili mu ne dostavi obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti, odgovoran je za počinjenje najtežeg prekršaja te ga se može novčano kazniti u iznosu od 8.090 do 13.270 eura.

Iz Ministarstva rada pozvali su sve radnike da im se obrate ako im je potrebna pomoć oko tumačenja pojedinih odredbi propisa u području rada, osobito Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.

Iznimke, ne pravila

Hrvatska obrtnička komora naglasila je kako se uvijek i neupitno zalaže za poštovanje važećih propisa kojima se uređuje obrtničko poslovanje, te da svako drukčije ponašanje dovodi do nelojalne konkurencije obrtnicima koji posluju poštujući svoje obveze.

– Najveći dio obrtnika pošteno obavlja svoju djelatnost, velik dio njih i sami radeći u svom obrtu, te poštuju i cijene rad i stručnost svojih radnika. Također, u današnjim uvjetima tržišta radne snage, u situaciji gdje stručnih radnika nedostaje, poslodavci nastoje osigurati što veće pogodnosti u okvirima svojih mogućnosti kako bi kvalitetne i stručne radnike zadržali jer su im upravo oni ključni za uspješno poslovanje, poručuju iz HOK-a, te dodaju kako je radni odnos isključivo stvar poslodavca i radnika kojim se definiraju prava i obveze koju obje strane moraju poštovati. Nekorektni odnosi mogu se pojaviti u svim strukama i treba ih rješavati na propisane načine i kroz utvrđeni postupak, a iz HOK-a pozivaju sve obrtnike da im se obrate sa svojim problemima, kao i udruženjima obrtnika i područnim komorama te cehovima i sekcijama koje su zadužene za zastupanje specifičnih interesa i potreba pojedinih struka.

I mi smo poslušali njihov savjet – obratili smo se Antoniji Tretinjak, predsjednici Ceha frizera i kozmetičara Obrtničke komore Zagreb i Udruženja obrtnika grada Zagreba, koja je navela kako, kada su u pitanju nepoštene prakse, smatra da je riječ o pojedinačnim slučajevima koji se ne smiju gledati kao pravilo.

Antonija Tretinjak / Davorin Visnjic/PIXSELL

– Istaknula bih da, kao i za većinu struka, postoje propisi koji uređuju prava i obaveze poslodavca i radnika, mehanizmi koji su na raspolaganju svakom od nas, a ponajprije je tu Zakon o radu. Svakom obrtnika u cilju je zadržati dobrog i kvalificiranog radnika, svjesni smo koliko je visoka vrijednost dobre radne snage, pogotovo u spomenutim okolnostima nedostatka iste, zato činimo sve kako bi naši radnici bili zadovoljni jer je time i naše poslovanje uspješnije. Želim napomenuti da se većina mladih po završetku školovanja i zapošljava upravo u salonima gdje su bili na praktičnoj nastavi za vrijeme školovanja, navela je Tretinjak.