Foto D. Puklavec PIXSELL / S. Drechsler
Nisam siguran da ove brojke možemo tek tako bez kompletnog lockdowna spustiti na male brojke do cijepljenja, kaže Trobonjača
povezane vijesti
Imunolog Zlatko Trobonjača osvrnuo se sinoć na N1 televiziji na teze o smrtnosti od covida-19. Povod je bila tvrdnja Miroslava Radmana, kako ukupna smrtnost u populaciji – ne raste.
“Često se kaže da bi ti ljudi koji su bolesni od drugih bolesti umrli i bez covida, pa se govori da nisu umrli od covida, nego s covidom – moram reći da je izašlo nekoliko radova koji su govorili o tome da bi trebalo govoriti o jednom parametru koji se naziva godine izgubljenog života. Da se populacija cijela stratificira temeljem određenih pratećih bolesti i da se napravi predviđeni životni vijek tih ljudi i da se na koncu izračuna nekakav prosječni vijek za sve te stratificirane skupine. Vidjelo se da muškarcima virus skraćuje život za nekih 14 godina, a ženama za 12 godina. Prema tome, mislim da je najpoštenije govoriti o tome koliko SARS-CoV-2 skraćuje život”, kazao je Trobonjača, a slično smatra u molekularni biolog Nenad Ban.
“Da se maligna oboljenja šire eksponencijalno, mislim da bi svi bili jako zabrinuti. Da svi ljudi koji su stariji od prosječne dobi preminu, onda bi se i prosječna dob jako skratila. Prema tome, mislim da tu nema pametnih argumenata koji bi se ovdje mogli diskutirati. Što se tiče cijepljenja, mislim da Radman ima poantu. Moguće je da će se virus promijeniti za godinu ili dvije i možda će ponovno početi cirkulirati Zemljom. Međutim, nije istina da cjepiva ne mogu na neki način evoluirati. To vidimo da na primjeru cjepiva protiv gripe koje je svake godine malo modificirano koje se brže proizvede i testira jer se radi o varijanti cjepiva”, komentirao je Ban.
On kaže kako je ovu bolest teško definirati u potpunosti, jer se manifestira na različite načine.
“Radi se malo kao u slučaju ruskog ruleta jer neki ljudi reagiraju jače, a neki ljudi koji imaju jači imuni sustav koji puta previše reagiraju na virus i to uzrokuje oštećenja pluća. Za nikoga ta bolest nije bezazlena jer može imati neugodne posljedice. Čak i kad se bolest preboli, može se desiti da netko ima problema s krvožilnim sustavom upravo jer se produciraju ugrušci tijekom borbe s virusom”, dodao je Ban.
Još nismo, tvrdi, na vrhuncu epidemije, a sada ju je teško dovesti pod kontrolu.
“U Belgiji još uvijek imaju, do prije zaključavanja, galopirajuću infekciju. Usprkos tome što je tamo već umrlo više od 1000 ljudi na milijun stanovnika, što ekvivalentno 5000 ljudi u Hrvatskoj. očito pandemija ne jenjava. Svi se moramo pripremiti za duge mjesece borbe protiv bolesti što će zahtijevati velike žrtve od svih nas. U ovoj situaciji je jedina strategija ta da se uspostave mjere koje će smanjiti broj zaraženih do mjere da ćemo moći pratiti tok zaraze. Jedino to će zaštiti zdravstveni sustav is priječiti iznenađenja ako se desi bilo kakva promjena u ponašanju populacije.”, dodao je Ban za N1, dok je Trobonjača ustvrdio kako smo u proljeće imali mali broj slučajeva zbog zaključavanja.
Trobonjača misli da ćemo iduće ljeto konačno moći odahnuti od epidemije.
“Nisam siguran da ove brojke možemo tek tako bez kompletnog lockdowna spustiti na male brojke do cijepljenja. Možemo primjenjivati neke parcijalne lockdowne, ali da uvedeno kompletnu zemlju u zaključavanje – ne. Trebali bi napraviti fini balans između ekonomije, društvenog života i epidemije”, smatra Trobonjača.