ZAGREB – Hrvatska trenutno ima zalihe nafte koje odgovaraju količinama koje u prosjeku uveze za 110 dana, što je znatno više od zakonom pripisanih zaliha koje moraju pokrivati uvoz za 90 dana, otkrio je to jučer na sjednici saborskog odbora za gospodarstva Ivo Milatić, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Kako je prosječni dnevni uvoz u Hrvatskoj bio veći, Agencija za ugljikovodike mora imati zalihe koje odgovaraju prosječnom uvozu za 90 dana.

Godinama se Hrvatska borila da njezine zalihe nafte dosegnu tromjesečnu potrošnju, ali kako nije dobro da država ima premalo zaliha nafte, tako je loše i kad se one gomilaju iznad zakonom prepisanih količina. Milatić je članovima odbora objasnio da su veće količine zaliha nafte posljedica smanjene aktivnosti zbog pandemije, te je procijenio da bi se uskoro zalihe mogle vratiti na 93 dana prosječnog uvoza, zbog pojačane aktivnosti u gospodarstvu, ali i putovanjima, posebice turizmu.

Zalihe nafte zapravo nisu jučer bile predviđena tema za sjednicu saborskog odbora, nego je on sazvan zbog izmjena zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, ali i imenovanja nove članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).

Oporbene primjedbe

Naravno da su oporbeni zastupnici u odboru imali primjedbe na zakon, ali su kad se glasalo o njemu bili suzdržani, a odbor se puno više bavio istraživanijima ugljikovodika i bušenjima u Jadranu, od čega je Hrvatska zapravo odustala. Temu je otvorio vanjski član odbora Tonči Tadić koji je upozorio da se Hrvatskoj više nikada ne bi smjelo dogoditi da joj strana, norveška tvrtka istražuje podmorje, što je bio slučaj u vrijeme bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.

– Nijedna ozbiljna zemlja ne bi takvo istraživanje prepustila strancima. Zbog toga nam se svi smiju. I dobro je da je to zaustavljeno, kazao je Tadić. Na to je Milatić objasnio da država čuva sve te podatke iz istraživanja, ali da na žalost ni nema svoju tvrtku koja bi bila u stanju obaviti takva istraživanja, te je dodao da je po svemu sudeći ideja bilo kakvog bušenja i istraživanja ugljikovodika u Jadranu napuštena jer se oko toga trenutno slažu svi na političkoj sceni.

Ivan Domagoj Milošević iz HDZ-a je kazao da je on osobno za istraživanje bio, te je upozorio da je Albanija odmakla u bušenju podmorja, da se za to sprema i Crna Gora, te da ulagači iz naftnog biznisa koji su se željeli odazvati pozivima Hrvatske, sasvim sigurno »piju pivo« s ulagačima iz turizma negdje u New Yorku i razgovaraju o tome koliko je Hrvatska pouzdana država za investitore, te da je ubuduće nužno da se o tako važnim temama razgovara i pokuša postići konsenzus kako se strategija države ne bi stalno mijenjala.

Jedino oko čega je istinski zaiskrilo na odboru bilo je imenovanje nove članice upravnog Vijeća HERA-e, za koju je Vlada predložila Alenku Kinderman Lončarević, a saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović primijetila je da Upravno Vijeće HERA-e bira Sabor te da zakon nalaže da Vlada raspiše natječaj i Saboru da obrazloženje kandidata, ali ne i da ona predlaže kandidate. U tome su je podržali SDP-ov Zvane Brumnić i Anka Mrak Taritaš, a Milatić je odgovorio da je dosadašnja praksa bila da Povjerenstvo odradi razgovore s kandidatima i da Vladi predloži najboljega kojeg onda Vlada predlaže Saboru. Dodao je da je tako još od vremena Vlade Zorana Milanovića.

Što kaže zakon

No, Vučemilović nije odustajala, citirala je zakonski članak uz napomenu kako se iz njega nigdje ne može iščitati da Vlada predlaže članove Vijeća Saboru. Vladajući su, predvođeni predsjednikom Odbora Žarkom Tušekom, ponavljali da se imenovanje članova Vijeća HERA-e tako provodi već osam godina i da SDP-ovci dosad nisu primijetili da Vlada pri tom imenovanju uzima ovlasti koje joj ne trebaju. Mrak Taritaš je na to kazala da je jasno da Vlada ne predlaže kandidata i da to treba konstatirati, kao i to da se i u ranijim godinama krivo postupalo.
Tušek je oporbenim kolegama savjetovao da traže tumačenje odbora za zakonodavstvo, dao je Vladin prijedlog na glasanje, on je prošao, ali su ovaj put oporbenjaci bili protiv. Na to je Brumnić Tušeka pitao zašto uopće imaju sjednice odbora, ako stvar neće raščistiti do kraja, a Tušek mu je odgovorio: »Zato da vas puno, puno moram slušati, kolega Brumniću«. Nakon toga odbor je završio s radom, ali velika je mogućnost da će se i na plenarnoj sjednici Sabora, koja će odlučivati o novoj članici vijeća, otvoriti pitanje kakvu ulogu u imenovanju zaista ima Vlada.