RIJEKA – Ukupni depoziti kod poslovnih banaka su krajem travnja iznosili 311,3 milijarde kuna, što je 8,8 posto više u odnosu na kraj travnja prošle godine, podaci su Hrvatske narodne banke. Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih bankovnih depozita u travnju prije svega je rezultat rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima.

Naime, već dulje vrijeme, i puno prije korone, zbog niskih, gotovo neznatnih kamatnih stopa na oročene depozite, građani novčane viškove ne oročavaju, nego ih »ostavljaju« na transakcijskim računima, tekućim i žiro.

To povećava ukupne depozite kroz njihovu transakcijsku komponentu, na koju kamate gotovo da i nema, međutim, novac je ljudima bar dostupan odmah, na bankomatu, bez potrebe razročavanja. Čini se da je travanj, kao mjesec koji je većinom bio pod režimom karantene, dodatno pridonio takvim trendovima: ukupni iznosi na tekućim računima dodatno su porasli.

I iz Hrvatske udruge banaka prošli su tjedan poručili da je štednja u travnju rasla, i to prije svega ona na transakcijskim računima. Građani su u jeku koronakrize, u ožujku i travnju, poklonili povjerenje bankama i štednji u kunama, poručili su iz HUB-a.

Pad dohotka

– Bijeg iz rizičnijih oblika imovine, odnosno povećana sklonost držanju depozita doveli su do rasta ukupnih depozita građana kod banaka za više od 6 milijardi kuna od prosinca prošle godine do travnja ove. Stopa rasta u odnosu na travanj 2019. iznosila je 7,2 posto, izračunali su u HUB-u. U isto vrijeme, dodali su, udjel deviznih depozita blago je smanjen, sa 63,6 na 63,5 posto.

Moglo bi se možda zaključiti i da s obzirom na to da su trgovine većinom bile zatvorene, osim onih za hranu, građani nisu ni imali, sve i da su i mogli i htjeli, pretjerano gdje trošiti – izuzev kupnje putem interneta. Ograničeno kretanje, izostanak »kava« po kafićima i slično, rezultiralo je vjerojatno i nekim novčanim viškovima za one koje su uopće sačuvali radna mjesta i primali plaću, makar i uz potporu države.

Sada je pitanje, je li ljude, nakon otvaranja ekonomije, zahvatio kakav-takav optimizam da, ako uopće imaju što, imaju i volje i hrabrosti to trošiti, dok je još veće i teže pitanje – u kojoj će mjeri dodatno pasti plaće i porasti nezaposlenost, a što će onda poništiti i efekt štednje i efekt potrošnje? Analitičari naime upozoravaju upravo na to – da je nastavak rasta depozita u bankama upitan zbog izvjesnog smanjenja raspoloživog dohotka građana.

Još detaljnije brojke kažu da je, uz mjesečnu stopu rasta od jedan posto, depozitni novac krajem travnja iznosio 109,2 milijarde kuna, čineći tako 35 posto ukupnih depozita. Pritom su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja.

Godišnja stopa je u travnju iznosila 19,3 posto što u odnosu na travanj prošle godine predstavlja porast za 17,6 milijardi kuna. Analitičari Raiffeisen banke kažu da je to rezultat okruženja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka postupno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su uz pad na mjesečnoj razini, u travnju na godišnjoj razini nastavili rasti – uz rast od 7,6 milijardi kuna ili 3,9 posto na godišnjoj razini, krajem travnja iznosili su 202,1 milijardu kuna.

– Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka, smatraju analitičari RBA. Ipak, i dalje očekuju najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.

Pogoršanje slijedi

Analitičari Privredne banke Zagreb bave se kvalitetom aktive banaka, odnosno udjelom nenaplativih ili loših kredita. Kvaliteta aktive nastavila se, kažu, poboljšavati u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ali, dok su, kažu, pred tri mjeseca bili vrlo optimistični, prognoze su im se stubokom promijenile nakon izbijanja pandemije i posljedičnog pada ekonomije.

– Stoga vjerujemo da je prvo tromjesečje bilo tek eho ranijih pozitivnih trendova i da nas u razdoblju koje slijedi unatoč relaksaciji prudencijalnih mjera i supervizorskih očekivanja očekuje znatan rast udjela neprihodujućih potraživanja, kako u ovoj tako i u idućoj godini, ističu analitičari PBZ-a.

Pozivaju se na novi broj HNB-ove publikacije Makroprudencijalna dijagnostika, gdje i središnja banka, navodeći da je ukupna izloženost sistemskim rizicima na kraju ožujka visoka, ističe veliku neizvjesnost povezanu s kapacitetom poduzeća da se prilagode i premoste vrijeme potrebno za stabilizaciju poslovanja, povećanu ranjivost kućanstava i pad njihove potražnje za novim kreditima te znatno usporavanje aktivnosti na tržištu nekretnina i rast rizika vezanih uz slabu likvidnost tržišta i pad vrijednosti kolaterala.

Upravo su to, uz proaktivan pristup banaka, elementi koji će najsnažnije utjecati na kretanje kvalitete aktive u razdoblju pred nama, ističu analitičari PBZ-a podsjećajući na rezultate ECB-ovog stres testa koji je potvrdio visoku razinu kapitaliziranosti banaka, pa i u slučaju najgoreg.