Pulmolog iz covid bolnice Dubrava Saša Srića tvrdi da bi kroz koji tjedan trebali vidjeti hoće li se broj umrlih početi smanjivati. Usporedio je situaciju u Hrvatskoj s drugim europskim zemljama.

U razgovoru za N1 televiziju ističe kako smatra da nemamo realne brojke novozaraženih:

“Brojke su zbunjujuće, s tim nešto ne funkcionira. Broj ljudi na dnevnoj bazi, koji umiru od covida, prilično je velik, kreće se oko 30. Taj problem leži u nekoliko činjenica. Malo testiramo, nemamo realnu brojku zaraženih. Smatram da imamo tri do četiri puta više zaraženih od statističke brojke. Time se može objasniti smrtnost. Drugi razlog je taj što pacijenti koji su umrli, pozitivni su otprilike tri tjedna prije smrti, što znači da se komplikacije bolesti razvijaju u drugom tjednu, a pacijenti najčešće podlegnu u 3. tjednu bolesti. Vidjet ćemo kroz koji tjedan hoće li se broj umrlih smanjivati.”

Ističe da se broju umrlih ne pribrajaju primjerice oni koji su bili pozitivni, a umrli su u domovima za starije.

“Koliko sam čuo, pacijenti koji su bolovali od težih onkoloških bolesti, dio tih pacijenata ne uvodi se kao da je umro od covida, nego od primarne onkološke bolesti. Tako da je ovo brojka preminulih u bolnici”, rekao je Srića.

Usporedba s europskim zemljama

Komentirajući situaciju u drugim europskim zemljama, komentirao je kako je Francuska, koja ima bolju situaciju sa smrtnosti nego Hrvatska, ranije uvela mjere: “Stalno govorimo o našim mjerama koje u dobre, mislim da su trebale biti ranije donesene. Ova brojka umrlih i dalje brine. Stalno se osvrćemo na brojku zaraženih, no pokazatelj smrtnosti je vodilja i smjernica za period pred nama, pogotovo jer još ne znamo imamo li u Hrvatskoj novi soj virusa.”

U tom smo segmentu lošiji i od Švedske. “Očito smo po smrtnosti u samom vrhu. Morat će se puno toga razjasniti i reći zašto Hrvatska i dalje ima ovako veliku smrt. Bojim se da bi ona bila veća da nisu uvedeni odjeli poput onog u Dubravi, gdje dolaze pacijenti za velike protoke kisika, to je mnoge pacijente spasilo, izvukli su se da ne moraju na respirator”, napomenuo je Srića.

O situaciji u susjednim zemljama rekao je: “Što se tiče Bosne i Hercegovine, tamo je sve otvoreno, drugačije funkcionira, mislim da podaci nisu niti točni. Mislim da se još manje testira, da se ne registrira dovoljan broj zaraženih.

Slovenija je dosta neobičan primjer jer su na vrhu po smrtnosti, a imaju strože mjere od Hrvatske. Teško je taj misterij razotkriti. Mnoge zemlje koje su se zaključale, imale su povoljnije rezultate, no Slovenija iz nepoznatih razloga i dalje ima velik broj zaraženih i umrlih. Je li to vezano uz druge mjere, uz novi soj virusa, pokazat će vrijeme, Slovenija je zaista enigma.

U Srbiji je prema podacima umrlo puno manje ljudi nego u Hrvatskoj. Tu nisam siguran koliko su točni podaci. Podatak o visokoj procijepljenost će biti bitan za mjesece pred nama, to je bitan podatak. Očekuje se da kroz 6-14 tjedana vidmo je li se pojavio novi soj. Zasad mjere funkcioniraju. Da bi s počele ublažavati moramo zadovoljti kriterij od 50 novozaraženih na sto tisuća. Bojim se, nastavi li se ovakvim tempom cijepljenja, da će onaj podatak da ćemo do ljeta procijepiti 50% stanovništva, u ovom trenu je nemoguće.”

Za Njemačku smatra da bi mogla biti primjer.

Novi sojevi

Na pitanje koliko su u europskim zemljama usporedivi zdravstveni sustav i koliko su oni mogli biti faktor vezan uz stopu smrtnosti, Saša Srića objašnjava:

“Zdravstveni sustav je bitan pokazatelj zdravstvenog stanja nacije. Hrvatska se još podosta traži, ali Hrvatsku spašavaju zdravstveni djelatnici koji rade u teškim uvjetima. Bilo je upitno u jednom trenu hoće li zdravstveni sustav podnijeti. Još ne znamo što nas čeka.”

Smatra da treba krenuti u ozbiljnije sekvencioniranje novih sojeva virusa: “Nadam se da će se krenuti u ozbiljnije sekvencioniranje, ono je nužno. Još ne znamo je li se pojavio novi soj. To nam je bitno jer nemamo podatke izaziva li ozbiljnije kliničke slike, ali je svakako zarazniji pa ako ćemo imati veći broj novozaraženih, a sigurno ćemo imati veći broj umrlih. Očekujem u narednim tjednima da se krene u veće sekvenconiranje i da ćemo kroz mjesec dana imati relevantniju brojku i je li se pojavio novi soj.”

Srića ističe da ove mjere zasad ne treba relaksirati, bitno ih je održati. “Još je zimski period kad je virus opasan, kad su ljudi u zatvorenom. Mjere imaju učinka”, rekao je i dodao:

“Bojim se da ne možemo očekivati procijepljenost polovice stanovništva do ljeta. To je bila želja, no očito je zapelo oko isporuke cjepiva. Sad ćemo zaostati za tim brojem, ali treba krenuti u što veće procjepljivanje da tu procijepljenost imamo bar do jeseni.”

Upozorava da je cjepivo i dalje svjetlo na kraju tunela zbog čega će nastaviti s edukacijama. Promjena u bolnici zasad nema.

“Sam priljev i dolazak pacijenata u hitne ambulante u KB Dubrava je manji, ali kliničke slike se nisu drastično promijenile. I dalje imamo teške pacijente koji zahtijevaju primjenu kisika, situaciju da mlađi razvijaju tešku kliničku sliku. Osim u broju pacijenata nismo primijetili drugačije kliničke slike”, zaključio je Srića.