Članovi SDP-a Koprivničko-križevačke županije upozorili su u četvrtak na propadanje stočarstva i poljoprivrede u Hrvatskoj, ustvrdivši da postajemo kolonija koja uvozi hranu i mlijeko dok površinom mala Slovenija izvozi mlijeko u ogromnim količinama.

Predsjednik Koprivničko-križevačkog SDP-a Tomislav Golubić izjavio je na konferenciji za novinare da je  poljoprivreda, a posebice stočarstvo u stanju laganog odumiranja, što potvrđuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku i županijsko izvješće o stanju u poljoprivredi.

Ne može se reći da županija ne ulaže u tu gospodarsku granu, ali novac usmjerava na način koji ne može polučiti pozitivne rezultate, kaže Golubić.

Kao primjer naveo je da na području županije djeluje Udruga Drava-Sava s dvjestotinjak članova, kojoj je vrijeme da preraste, uz financijsku pomoć, u zadrugu. Umjesto toga, županija ulaže novac u formiranje još jedne udruge na đurđevačkom području.

Dražen Čuklić, član SDP-ova Savjeta za poljoprivredu i hranu, istaknuo je da su Podravina i Prigorje nekada bili drugi u Hrvatskoj po broju stoke, a danas su pali na treće mjesto s tendencijom daljnjeg opadanja broja grla i proizvodnje mlijeka.

„Hrvatska danas proizvodi 370 milijuna litara mlijeka, a za samodostatnost nam je potrebno 700 milijuna“, upozorio je Čuklić dodavši da se na prostoru Koprivničko-križevačke županije proizvede manje od 47 milijuna litara.

Istovremeno, kazao je, površinom mala Slovenija godišnje izvozi 100 milijuna litara, a iz Mađarske u Hrvatsku uvozimo 120 milijuna litara mlijeka. Stoga Čuklić zaključuje da postajemo kolonija jer ne možemo proizvesti ni 50 posto potrebnog voća, povrća i mlijeka.

Predsjednica SDP-ova Savjeta za poljoprivredu i hranu Marija Vukobratović problem vidi u tome što se premalo radi na udruživanju poljoprivrednika koji bi ujedinjeni mogli konkurirati velikim proizvođačima i uvoznicima.

Osim toga, problem je i demografska slika zemlje. Prema zadnjem popisu stanovnika, čak je 700 hrvatskih sela potpuno napušteno, a Koprivničko-križevačka županija izgubila je od 2015. do 2022. godine 10.500 stanovnika, što je ekvivalent broju stanovnika Križevaca.

Takvo stanje reflektira se i na poljoprivrednu proizvodnju, a pogotovo se vidi u starosnoj strukturi seoskih domaćinstava jer je čak 45 posto nositelja OPG-ova starije od 65 godina.

Vukobratović smatra da na selo treba privući mlade obitelji onako kako to čini načelnik općine Legrad Ivan Sabolić, koji stimulira kupnju tamošnjih kuća za cijenu nižu od eura.