Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je u 2023. godini uspio srezati stopu bolovanja za 10,7 posto, što je s obzirom na to da se na bolovanja iz zdravstvenog budžeta godišnje troši više od 200 milijuna eura, pozamašna ušteda. U kontrolama što su ih lani proveli kontrolori HZZO-a pregledani su kartoni gotovo 30.000 osiguranika, prekinuto je svako treće bolovanje, a liječnicima koji su svoje pacijente neopravdano držali na bolovanju, izrečeno je 1.820 opomena, novčanih kazni i drugih mjera. Zbog težeg kršenja ugovornih obveza, protiv dva liječnika pokrenuti su postupci za raskid ugovora s HZZO-om.

Smanjenje stope bolovanja može se pripisati proširenim ovlastima koje su kontrolori u travnju prošle godine dobili izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, da na licu mjesta mogu zaključiti bolovanje ako vide da za njega više nema medicinskog utemeljenja. Pad stope bolovanja najviše se pripisuje okončanju pandemije bolesti COVID-19, jer je rapidno pao postotak bolovanja na osnovi izolacije. S druge strane, i kraće liste čekanja trebale bi imati efekta na stopu bolovanja, osobito kad se radi o bolestima gdje početak liječenja ovisi o dijagnostičkoj pretrazi koju treba čekati mjesecima.

Kazne i opomene

Kontrolori HZZO-a proveli su lani ukupno 11.917 kontrola, od toga 11.675 na razini primarne zdravstvene zaštite, 201 kontrolu na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te 41 kontrolu kod isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala. U 10.097 kontrola ili njih 85 posto nisu utvrđene nepravilnosti, dok su u 15 posto slučajeva izrečene zakonom predviđene kazne. Prema podacima HZZO-a, izrečeno je 1.166 opomena, 420 opomena s naplatom štete, 198 opomena s novčanom kaznom, 26 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete, osam opomena pred raskid ugovora uz naplatu novčane kazne, te su pokrenuta dva postupka za raskid ugovora. U provedenim kontrolama bolovanja pregledani su kartoni 28.844 osiguranika te je u 7.995 slučajeva, odnosno njih 28 posto, utvrđeno da nema medicinskih indikacija da osiguranik ostane na bolovanju pa su takva bolovanja odmah zaključena.

Najviše je opomena izrečeno zbog nepravilnog vođenja medicinske dokumentacije, zbog nepravodobnog upućivanja na vještačenje nadležnog tijela mirovinskog osiguranja te zbog neopravdane promjene dijagnoze bolesti tijekom bolovanja. Prema važećem Zakonu, kontrolori HZZO-a koji na bolovanju zateknu osobu za koju procijene da lažira bolest, namjerno sprječava ozdravljenje ili tijekom bolovanja obavlja neke druge poslove, mogu naplatiti kaznu od 1.060 do 1.990 eura. Liječnike pak kršenje ugovornih odredbi vezanih uz bolovanja može stajati od 660 do 2.650 eura.

Najteža sankcija raskida ugovora nije, međutim, izrečena zbog »lažnog« bolovanja. Kako doznajemo u HZZO-u, u prvom slučaju radilo se o liječniku primarne zdravstvene zaštite koji je djelatnost dulje vrijeme obavljao bez medicinske sestre što je protivno propisima, a o tome nije obavijestio HZZO. Isti je liječnik sklapao ugovore o djelu protivno mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava i naputku Ministarstva zdravstva. U drugom slučaju radilo se o ugovorenom isporučitelju ortopedskih pomagala koji nije obavljao djelatnost na ugovorenoj lokaciji i time je osiguranicima uskraćivao pravo na ortopedska i druga pomagala.

Liste čekanja

Ukupna stopa bolovanja smanjena je na 3,68, što znači da je u prosjeku dnevno na bolovanju bilo 36 radnika na 1.000 radno aktivnih osiguranika, dok je godinu ranije stopa iznosila 4,12, a početkom 2023. popela se i do 4,15. Tada je na bolovanju dnevno bilo 69.000 bolesnih, što je bio rast od čak 62 posto u odnosu na 2019. godinu. Lani je stopa bolovanja kraćih od 42 dana koja idu na teret poslodavca iznosila 1,86, a na teret HZZO-a 1,82. U istom razdoblju 2022. godine stopa bolovanja na teret poslodavca iznosila je 2,17, a na teret HZZO-a 1,95. Poslodavci su, dakle, osjetili veće rasterećenje, jer je stopa kraćih bolovanja pala za 14,3 posto, dok je na teret HZZO-a bila manja za 6,7 posto. Smanjilo se i prosječno trajanje pojedinog bolovanja, koje je u 2022. iznosilo 13 dana, a lani je smanjeno na 11 dana po bolovanju.

Kontrolori HZZO-a u 2023. godini, poručuju iz Direkcije HZZO-a, radili su i na kontroli i sređivanju listi čekanja u izvanbolničkoj specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti kako bi i ti termini bili transparentni i dostupni izabranim doktorima primarne zdravstvene zaštite za eNaručivanje u što većem broju, a sve u cilju smanjenja lista čekanja, povećanja dostupnosti i rasterećenja bolničkog sustava gdje god je to moguće.