ZAGREB – Tema epidemije koronavirusa i njezine posljedice očekivano je dominirala saborskim aktualnim prijepodnevom. Najviše je zastupničkih pitanja bilo vezano za tu nepogodu, a iskristalizirao se konsenzus Vlade i praktički cijele parlamentarne oporbe o tome da novi lockdown, unatoč rastu slučajeva zaraze, nije rješenje jer bi pogubno djelovao na građane, ekonomiju i društvo općenito.

Ovo suglasje, u koje je uključen i predsjednik Zoran Milanović, automatski jača političku poziciju premijera Andreja Plenkovića, premda je on jučer bio i predmet oštrih kritika predstavnika opozicije, naročito SDP-ovaca zbog, tvrdili su, lošeg upravljanja aktualnom krizom. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin iznio je stav da Vlada ne da nema djelotvornu strategiju, nego da tek donosi »ad hoc« mjere. Ali, s obzirom na to da i sami smatraju da uvođenje strožih mjera, zatvaranje Hrvatske po uzoru na proljeće, ne može biti pravi odgovor, oporbi je objektivno teško osmisliti pristup koji bi bio bitno drukčiji nego onaj što ga ima Vlada. Plenković se time, naravno, koristi i njegova je teza da se pokazuje da je ono što sada poduzimaju Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite zapravo jedino moguće, kao što je to bilo i u ožujku i travnju.

Cunami bolesnika

Premijer je jučer ponovno inzistirao da je on pobijedio COVID-19 u prvom poluvremenu, za što mu je glavni argument bio podatak da je od 23. svibnja do 16. lipnja u Hrvatskoj zabilježeno svega 12 slučajeva zaraze, a također i da su trenutačne mjere pun pogodak s obzirom na to da je u utorak u odnosu na tjedan ranije samo za jedan posto narastao broj osoba koje su na testu bile pozitivne. Oporbi je Plenković zamjerao da nije donosila epidemiološke i gospodarske odluke, osigurala zaštitnu opremu i novac iz europskih fondova, nego su sve to činili on i njegova Vlada.
Ždrijebom je određeno da kao posljednji premijeru pitanje postavi Grbin, prvi put u ulozi predsjednika SDP-a. I on se bavio epidemijom.

– Slažem se da Hrvatskoj ne treba novi lockdown, nitko ga ne želi. Znamo kako smo se neugodno osjećali kad nismo mogli napuštati svoje domove, znamo kako je to pogubno bilo za mentalno zdravlje građana i utjecalo na ekonomiju. Međutim, duboko ste u krivu kada tvrdite da o lockdownu ne treba ni razmišljati. Ako znamo koliko je zaraženih na 100 tisuća stanovnika u Hrvatskoj i usporedimo se s Njemačkom, Francuskom, Velikom Britanijom ili Austrijom, koje uvode lockdown, i znamo da ministar Beroš govori o cunamiju bolesnika, onda je potpuno jasno da o lockdownu moramo razgovarati, prije svega o tome kako ga izbjeći. A to ne možemo stihijom, »ad hoc« donošenjem odluka, već jedino sustavom, modelom koji će imati precizne kontrolne točke i predviđati razvoj situacije i naše reakcije. Vlada nema strategije, nema provedivog operativnog programa, ocijenio je Grbin.

Premijeru je najupečatljivije bilo to što je rekao da nije za lockdown.

– Bitna je to poruka, ja ću je upamtiti, obradovao se Plenković. Negirao je da u borbi s epidemijom prevladava stihija.

Ključna je Vlada

– Strategija Vlade je mudra i dobra, odvija se na temelju naših procjena, konzultacija s epidemiološkom strukom i analize što se zbiva u drugim zemljama, na globalnoj razini. Strategija je plod donošenja mjera koje će biti proporcionalne, adekvatne, primjerene, pravovremene i koje će omogućiti zaštitu zdravlja i funkcioniranje života. Nećemo upasti u zamku medijskog i političkog pritiska da idemo u nekakve policijske satove ili lockdown koji će nam ograničiti prava, nanijeti štetu, a neće utjecati na dinamiku širenja zaraze. Izbjeći ćemo lockdown, a rezultati će to uskoro još konkretnije pokazati, odgovorio je Plenković šefu parlamentarne oporbe. Grbin mu je uzvratio zahtjevom da otkrije što će Vlada raditi ako broj zaraženih bude rastao deset, 20 ili 50 puta.

Kasnije, u izjavi novinarima, predsjednik Vlade je procjenu svog političkog protivnika da nema strategiju demantirao brojkom od 8,1 milijarde kuna uložene u očuvanje radnih mjesta u privatnom sektoru i, kroz HBOR i HAMAG, financiranje tvrtki kako bi one premostile tešku gospodarsku situaciju. Istaknuo je i da je Vlada omogućila da svi u javnom sektoru primaju plaće i osigurala mirovine, a još i Hrvatskoj donijela iz Bruxellesa 24,2 milijarde eura. Grbina je optužio da je, obraćajući se Ustavnom sudu, htio »srušiti aktivnosti Vlade i Stožera civilne zaštite i dovesti u pitanje zakonitost i ustavnost borbe protiv epidemije«. Plenković je, inače, jučer govorio da je u toj borbi ipak glavna Vlada, a ne Stožer.

– Sve što Stožer radi je pod trajnim nadzorom Vlade. Nema nijedna odluka koju formalno donese Stožer, a da ona prije toga ne prođe Vladu, konkretno moj Ured, objasnio je premijer kako stoje stvari.

Raspad sustava

SDP-ovka Mirela Ahmetović fokusirala se na »zastrašujuće stanje u KB-u Dubrava«, u kojoj je »kaos i raspad sustava«. Plenković je opovrgnuo da se u toj bolnici, namijenjenoj osobama s težim simptomima zaraze, događa nešto zabrinjavajuće.

– Građani sve jako dobro znaju i zato su, to je bio jedan od razloga, dali povjerenje na izborima našoj Vladi. KB Dubrava pokazao je iznimno brzinu za prihvaćanje pacijenata na proljeće. Sada je definiran kao COVID- bolnica i vjerujem u kvalitetu, stručnost, profesionalnost svih djelatnika. Napravit ćemo jasnu distinkciju od perceptivnih elemenata koji kolaju društvenim mrežnim i internetskim prostorom od stvarne slike situacije u toj respektabilnoj zdravstvenoj ustanovi, poručio je predsjednik Vlade.

U izjavi novinarima još je snažnije iskazao nevjericu da KB Dubrava nije u dobrom stanju.

– To je najkvalitetnija, najbolja i najmodernija bolnica u Zagrebu, u njoj su najbolji tehnički uvjeti za liječenje oboljelih od koronavirusa. Ne vjerujem da su uvjeti tamo nehumani i katastrofalni, polemizirao je Plenković sa zaposlenicima ove bolnice koji prosvjeduju. Berošu je, rekao je, naložio da ispita što se tamo zbiva, u čemu je »kvaka«.

Bilo je u okviru aktualnog prijepodneva i pitanja koja nisu imala veze s epidemijom. Tako je, primjerice, Tomislava Tomaševića, predsjednika Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, zanimalo »zašto je HDZ podržao projekt Milana Bandića uređenja zagrebačkog Kvaternikova trga, premda su njihovi gradski zastupnici prethodno bili izrazito kritični«.

– Zbog čega i dalje trgujete s Bandićem iako vam većina u Saboru više ne ovisi o njegovim žetončićima, pitao je Tomašević predsjednika Vlade.

Plenković ga je, poput Milanovića, nazvao »wannabe« gradonačelnikom Zagreba i kazao da nije dao nikakve upute gradskom HDZ-u. Tomašević je, također slijedeći riječi predsjednika Republike, rekao da je Plenković »wannabe« šef Europske komisije.