Opatija

Kongres poslodavaca u zdravstvu: Participaciju će plaćati i onkološki pacijenti?

Orjana Antešić

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u Opatiji / Snimio Marin ANIČIĆ

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u Opatiji / Snimio Marin ANIČIĆ

Kako bi se osiguralo milijardu kuna na godišnjoj razini, poslodavci predlažu oporezivanje svake kutije cigareta za tri do pet kuna, poskupljenje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, poskupljenje participacije s 20 na 25 do 30 posto cijene usluge te uključivanje svih djelatnosti u sustav participacije, pa tako i onkologije



OPATIJA Ministar zdravstva Milan Kujundžić jučer je imao poduže izlaganje na Kongresu poslodavaca u zdravstvu u Opatiji, ali bez konkretnijih odgovora kao resornog ministra na glavna pitanja i probleme domaćeg zdravstvenog sustava, čiji su dugovi u ovom trenutku narasli na 8,2 milijarde kuna.


Najavio je, doduše, da će se kroz mjesec ili dva podmiriti dio duga prema veledrogerijama, ali izostalo je koliki će točno dio biti plaćen, a i nekako je ostalo visjeti u zraku hoće li to ipak biti do konca ove godine.


Izazov


Izlaganje ministra Kujundžića kretalo se tako u okvirima da treba sačuvati kvalitetu i dostupnost hrvatskog zdravstvenog sustava za koji je ustvrdio da je »apsolutno održiv«, ali i da je riječ o izazovu »koji traži promjene«.




Za sve konkretnije mjere koje bi trebale uslijediti ministar je mahom konstatirao kako treba otvoriti javni dijalog, pa je tako ponovio i »staru« ideju o porezu na alkohol, cigarete i kocku. I dok je Kujundžić izbjegao bilo kakav konkretniji prijedlog, premda je jučer ustvrdio kako nije populist i da ga nije briga za možebitni pad političkog rejtinga, na kraju je Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) bila ta koja je u Opatiji na kraju drugog dana kongresa izašla s konkretnim prijedlozima za namirenje nagomilanog duga u zdravstvu.


Kako bi se osiguralo milijardu kuna likvidnih sredstava na godišnjoj razini UPUZ tako predlaže oporezivanje svake kutije cigareta za tri do pet kuna, poskupljenje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, poskupljenje participacije s 20 na 25 do 30 posto cijene usluge te uključivanje svih djelatnosti u sustav participacije, pa tako i onkologije.


Vezano uz prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čija bi radna verzija trebala, kako je najavio, biti gotova za dva do tri tjedna, ministar Kujundžić demantirao je optužbe da se kroz zakon želi provesti privatizacija primarne zdravstvene zaštite.


– Cilj je postaviti jasna pravila igre, jasnije definirati ulogu doma zdravlja te sačvati javni zdravstveni sustav i dostupnost primarne zaštite svima. Kroz ordinacije želimo urediti prava, ali i obveze sadašnjih koncesionara i vjerujemo da ćemo time sačuvati kvalitetu za pacijente, stimulirati one koji rade i znaju, koji brinu o zdravlju svojih pacijenata i sustava, a ne samo koliko će natipkati danas da bi mu plaća za sljedeći mjesec bila što veća, načelno je pojasnio Kujundžić te najavio i kupnju prvog robota koji će biti korišten za sve vrste operacija, uz pomoć sredstava iz EU fondova.


Ni za goli život


Kujundžić je poručio da će »vrlo brzo« raspisati tender za njegovu nabavku, a Nacionalni robotski centar bio bi smješten na Rebru, zato jer ga je tamo »najjeftinije postaviti«, objasnio je Kujundžić, pri čemu će ga moći koristiti svi klinički bolnički centri prema određenom rasporedu. U više navrata tijekom svog izlaganja Kujundžić je protkao i pitanje može li Hrvatska sa izdvajanjima od 750 eura po stanovniku imati ovakvu kvalitetu zdravstvenih usluga, pri čemu je povukao usporedbu sa Slovenijom, gdje su ta izdvajanja dvostruko veća, pa i Skandinavcima kod kojih je to pet do osam puta više.

Dugogodišnja čelnica Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek, danas članica SDP-ovog Savjeta za zdravstvo, jučerašnji je istup ministra ocijenila nedovoljno konkretnim, a zamjerila mu je i da nije transparentan i otvoren u odnosu na krajnje korisnike, odnosno hrvatske građane. Podsjetila je kako je u godinu dana već mogao nešto konkretno i – napraviti.


– Mogla bih se složiti s ministrom da naš sustav zdravstva, ovakav kakav jest, ne može funkcionirati sa 750 eura izdvajanja po stanovniku. Međutim, neshvatljivo mi je da se netko usudi uspoređivati nas, koji smo siromašna zemlja, sa skandinavskim državama ili Slovenijom, gdje je najniža mirovina 600 eura. Mi u Hrvatskoj, i to govore službene statistike, imamo 500.000 umirovljenika koji imaju mirovine ispod 1.600 kuna. Kako oni mogu još nešto dodatno plaćati kad nemaju ni za goli život – pita se Spomenka Avberšek, koja za novi sustav ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tvrdi da je riječ o totalnoj privatizaciji javne zdravstvene zaštite te da se pale alarmi da su iduće na redu – bolnice.