Ususret ulasku Hrvatske u eurozonu ministarstva ubrzano pripremaju izmjene niza zakona i drugih propisa u kojima hrvatsku kunu, uglavnom u prekršajnim odredbama, do 1. siječnja iduće godine valja zamijeniti novom valutom, piše u četvrtak Večernji list.

Samo u utorak u javno savjetovanje upućeno je 20 takvih propisa kojima se, osim kune, u povijest napokon šalju i kazne u njemačkim markama.

Najpoznatiji takav propis je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, u kojem su kazne još uvijek propisane u valuti koja je uglavnom odavno zaboravljena i u Njemačkoj.

Premda je bilo pokušaja da se taj zakon izmijeni i osuvremeni, posljednji put 2016. godine, ti su pokušaji padali na političkim razlozima, prije svega zbog kontroverzi vezanih uz kažnjavanje javnog isticanja ili izvikivanja pokliča “za dom spremni”.

Kako nikada nije bilo političke snage ili volje za rješavanje tih prijepora, u zakonu su svih ovih godina ostale i njemačke marke pa su sudovi, da bi izrekli kazne za te prekršaje, DEM pretvarali u kune koristeći se tečajem marke prema euru od oko 1,96:1, koji je fiksno utvrđen uoči uvođenja eura u 12 zemalja EU.

U odnosu na taj tečaj, resorno Ministarstvo unutarnjih poslova kazne je u spomenutim zakonskim izmjenama zaokružilo na niže iznose pa će se, primjerice, narušavanje javnog reda i mira famoznim “izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža” umjesto 50 do 300 njemačkih maraka kažnjavati s 20 do 150 eura.

Zaokruživanje na niže primijenjeno je i kad je riječ o vjerojatno najbizarnijoj odredbi tog zakona, onoj kojom se javno uništavanje, oštećivanje ili omalovažavanje domaćeg novca u optjecaju, dakle kune, kažnjavalo s 50 do 250 njemačkih maraka ili zatvorom do 30 dana. Omalovažavatelje “domaćeg novca u optjecaju” ubuduće će se kažnjavati s 20 do 120 eura, što znači da hrvatska kuna nikada nije niti će doći u priliku da postane valuta u kojoj će se kažnjavati njeno omalovažavanje.

Spomenimo kako to nije jedini zakon u zastarjeloj valuti. Primjerice, Zakon o korištenju stanova iz 1993. godine kazne još uvijek propisuje u hrvatskim dinarima, no nema ga na listi više od 1000 propisa koje treba promijeniti zbog eura, iz čega je jasno da bi zamjena starih valuta u euro u hrvatskim zakonima mogla trajati godinama.

Što se tiče ostalih zakonskih izmjena, ministarstva itekako paze da ih se ne prokaže kao one koji zaokruživanjem žele zaraditi na uvođenju eura, piše novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.