Nakon što su desno orijentirani Tomislav Jonjić i centristica, bivša mostovka, Marija Selak Raspudić objavili osnivanje svojih stranaka, odnosno svojih nezavisnih lista s kojima planiraju nastupiti na izborima u Zagrebu, praktički je pri kraju proces neformalnih kandidatura ozbiljnijih kandidata za lokalne izbore za Grad Zagreb.

Ove će dvije kandidature još biti službeno potvrđene, ali praktički su gotova stvar. I upravo bi ova dva imena mogla znatno utjecati na arhitekturu izbora u glavnom gradu, čiji je budžet praktički veći od zbroja budžeta svih malih općina u Hrvatskoj, a mjesto gradonačelnika u političkom smislu predstavlja treću najmoćniju političku figuru u zemlji, iza premijera i predsjednika.

Dosad se pojavilo već drugih desetak kandidatura, ali samo nekoliko njih je doista ozbiljno. Naravno, to je u prvom redu kandidatura aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića iz platforme Možemo!, koji ovoga puta na izbore ide uz podršku SDP-a. Činjenica da je SDP povukao svog kandidata Branka Kolarića u korist predizbornog saveza s Možemo! kao zametka buduće velike lijeve koalicije za izbore za Sabor (ali koji su tek za tri godine), uvelike je pojačala šanse Tomaševića da ponovo pobijedi. No, također i izazvala nezadovoljstva unutar SDP-a, čiji birači na društvenim mrežama ogorčeno komentiraju kako su ostali bez pravog izbora za Zagreb, a i unutar same stranke. Uostalom, moguća nezavisna kandidatura dojučerašnjeg SDP-ovca Renata Peteka to i potvrđuje.

Foto Davor Kovačević

Desno od centra

No, upravo sukladno rezultatu niza anketa, ova bi koalicija mogla pomoći Tomaševiću da pobijedi možda i u prvom krugu, smatraju mnogi u Zagrebu. A što je najvažnije, i da u Gradskoj skupštini pokuša ostvariti natpolovičnu većinu ruku, kao što ima i danas u savezu sa SDP-om. Sada prema istraživanjima Tomašević stoji na više od 30 posto, što mu daje ogromnu prednost pred svima ostalima. Glasovi su vrlo disperzirani, i po svim istraživanjima niti jedan kandidat osim Tomaševića ne doseže niti do 10 posto, te je veliko pitanje tko od njih uopće može ući u drugi krug. Svi ostali imaju i vrlo targetirane, »komunalne« kampanje, i uglavnom se bave temama prometa, otpada i slično, a skoro nitko nije izašao s programom većih, kapitalnih investicija ili projekata, što Tomaševiću uvelike olakšava posao.

Kandidat HDZ-a za gradonačelnika Mislav Herman kotira mnogo slabije od aktualnog gradonačelnika, i u istraživanjima dobiva manje od 10 posto glasova, u ponekima i tek 5 do 6 posto, te bilježi čak znatno niži postotak od svoje stranke. No, i sam HDZ u glavnom gradu stoji loše, na oko desetak posto (i 2021. godine dobili su tek 11 posto glasova za Gradsku skupštinu).

Foto Davor Kovačević

Izborom Hermana za kandidata, koji je striktno Plenkovićev kadar, koji ne nosi sa sobom karizmu niti političku odlučnost, HDZ je praktički bacio koplje u trnje i na ovim lokalnim izborima u glavnom gradu, slično kao i nedavno na predsjedničkim izborima. Herman je već u kampanji protiv Tomaševića, tvrdi da je Zagreb pod vodstvom Možemo! postao »distribucijski centar lijevih ideologija« i »eksperiment radikalne ljevice«. Ali kampanja mu je zasad uglavnom na društvenim mrežama, pa je upitno koliki doseg to ima prema tradicionalnom biračkom tijelu HDZ-a.

Luka Stanzl/PIXSELL

Ulaskom u igru Tomislava Jonjića, kao bivšeg HSP-ovca i kandidata koji je na nedavnim predsjedničkim izborima ostvario respektabilnih 5,09 posto glasova na nacionalnoj razini, te se time čak nametnuo kao možda najsnažnija ličnost na tom izrazito desnom polu, položaj kandidata HDZ-a još više slabi. Jonjić bi mogao uzeti i nekoliko posto HDZ-u, posebno ako bude decidiran oko ideoloških tema, a to itekako može u Zagrebu gdje će se boriti protiv progresivističko-lijevog saveza Možemo-SDP. Uostalom, uz njega su DOMiNO i Suverenisti, pa mu to daje dodatnu legitimaciju pred desnim biračkim tijelom. Već najavljuje Thompsona i gradnju groblja za žrtve komunitičkog režima, pa je sigurno da će on »ispolitizirati« kampanju, ako ne drugi.

​Zasad, Most i Domovinski pokret uopće nisu istaknuli kandidate za Zagreb (očito postaju regionalne stranke u Vukovaru i Metkoviću), pa bi Jonjić mogao pokupiti i dosta njihovih glasova, mada s druge strane na ove izbore izlaze i barem dvojica drugih kandidata koji mogu pucati na glasove desno od centra.

To su nasljednici pokojnog Milana Bandića – bivši Bandićev pročelnik Ivica Lovrić koji je osnovao stranku Plavi Grad, te na stanoviti način i Pavle Kalinić, također jedan od bliskih Bandićevih suradnika, iako je on bazično potekao iz SDP-a, no kao teoretičar zavjere odlično se poklapa s današnjim desničarima u svijetu. Dio birača desnice svakako će biti u dilemi podržati Jonjića, ili pak iskusne bandićevce koji zasad ne planiraju ujedinjenje, Lovrića i Kalinića, barem tako tvrde, iako su zapravo po mnogočemu srodni i ciljaju na isto biračko tijelo.

Foto Facebook Pavle Kalinić

Bernardić dosljedan

Tu je i kandidatura bivšeg šefa SDP-a Davora Bernardića koja je, za razliku od drugih koji su se tek pojavili, dosljedna i kontinuirana već dugo, još otkako je vodio SDP u glavnom gradu. On Tomaševića i njegovu vlast, koja je okrenuta uglavnom konsolidiranju gradskih financija, a manje projektima (osim sada u izbornoj godini), te bilježi fijasko u jednoj od svojih glavnih tema – zbrinjavanju otpada, višekratno optužio čak i za korupciju, namještanje natječaja, pogodovanje svojim članovima pri kadroviranju itd. Bernardić je zapravo najdosljedniji i najkonkretniji kritičar Tomaševića pune četiri godine, ali nema izbornu bazu, a ni stranku iza sebe jer su Socijaldemokrati praktički propali, pa je njegov doseg ipak upitan s platformom koju je nazvao Servus Zagreb.

Igor Kralj/PIXSELL

Kandidaturu je istaknuo i nezavisni Trpimir Goluža, liječnik, bivši predsjednik Hrvatske liječničke komore, trenutno nestranački član Gradske skupštine u koju je ušao s liste Mosta. Njegov program predstavljen je kao »Golužinih 11«, ali s obzirom da dolazi iz Mosta, kao i nezavisna Marija Selak Raspudić, njen bi ulazak u utrku itekako mogao utjecati (negativno) i na njegov rezultat.

Dosad, nezavisne kandidature istaknuli su još i Mislav Žagar kao bivši HNS-ovac, potom Vedran Jerković iz Fokusa, nezavisni Alin Kavur koji je najpoznatiji po tome što je ranije glumio u Smogovcima, te još neke za javnost potpuno anonimne osobe, no do kraja tjedna popis bi mogao biti kompletiran, barem u ovom neformalnom obliku, prije službene predaje lista.

U ime svojih stranaka, Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković najavljuju kandidaturu svoje liste za Gradsku skupštinu, ali neće ići u trku za gradonačelnika, niti će – zasad – biti u savezu sa SDP-om i Možemo!.

Marija Selak Raspudić mogla bi promijeniti »igru«

Prema anketi koju je provela agencija Manjgura, na pitanje tko bi zaista mogao pobijediti Tomislava Tomaševića, nezavisna Marija Selak Raspudić dobila je čak 18 posto glasova. U sadašnjoj konkurenciji, to bi je automatski uvelo u drugi krug izbora, a s obzirom na to da kao nezavisna kandidatkinja centra može dohvatiti glasove i slijeva i zdesna, jasno da će njezina kandidatura, koju planira objaviti do kraja tjedna, uvelike utjecati na ishod ovih izbora. Selak Raspudić je na nedavnim predsjedničkim izborima u siječnju u prvom krugu dobila skoro 10 posto glasova i bila ukupno treća, iza Zorana Milanovića i Dragana Primorca, te je prestigla kandidate Možemo!, Mosta, DP-a i drugih. Stoga se s nestrpljenjem očekuje njena odluka. Iako se program s kojim bi na izbore izašla još uopće ne zna, njezina popularnost može uvelike i promijeniti igru na izborima 2025. u Zagrebu.