Europska komisija u četvrtak je dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine.

Ocjenu plana osobno je donijela predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i uručila je predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.

Prema izračunima Komisije hrvatski plan oporavka mogao bi pridonijeti rastu BDP-a ove godine 1,5 posto, sljedeće četiri godine oko 2,5 posto, a 2026. za 2,9 posto. To znači dodatnu 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine.

Gledajući dugoročno, u dvadestogodišnjem razdoblju, plan za oporavak i otpornost mogao bi imati pozitivan učinak na rast BDP-a od 1,1 posto i to ne računajući učinak strukturnih reformi koje bi mogle povećati hrvatski BDP za 15 posto u 20 godina, rekao je novinarima visoki europski dužnosnik.

Komisija je uputila hrvatski NPOO na usvajanje Vijeću, koje bi to trebalo učiniti u roku od četiri tjedna. S obzirom na to da je u kolovozu ljetna stanka, postoji mogućnost da hrvatski plan bude odobren do kraja ovoga mjeseca.

Nakon što Vijeće usvoji plan, Hrvatska, poput drugih članica, treba s Komisijom potpisati ugovor o financiranju što se može dovršiti u nekoliko dana. Po potpisivanju ugovora Komisija će isplatiti predujam od 13 posto ukupne alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.

Deset obročnih isplata

Nakon predujma slijedi ukupno 10 obročnih isplata, po dvije godišnje, nakon što Komisija ocijeni da su uspješno ispunjene ključne etape i ciljevi projekata. Najviše sredstava bit će isplaćeno u prve tri godine, oko 700 milijuna godišnje, s tim da prvoj od te tri godine, 2021. treba pridodati i predujam.

Svi nacionalni planovi moraju predvidjeti najmanje 37 posto dodijeljenih sredstava za klimatske ciljeve i najmanje 20 posto za digitalnu transformaciju. Također, nijedna mjera ne smije nanijeti značajniju štetu okolišu.

Hrvatski plan udovoljava tim zahtjevima. Za klimatske ciljeve predviđeno je 40,3 posto i 20,4 posto za digitalnu transformaciju.

Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa plana za oporavak EU sljedeće generacije, ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto hrvatskog BDP-a 2019. godine.

Hrvatski plan ima 21 komponentu i jednu horizontalnu inicijativu – obnovu zgrada nakon razornih potresa. Plan sadrži 222 mjere što uključuje 76 reformi i 146 investicija. Sve te mjere imaju ključne ciljeve na temelju kojih će se sredstva isplaćivati.

Gospodarstvu više od tri, obrazovanju milijarda eura

Daleko najveća komponenta je gospodarstvo za što je namijenjeno oko 3,4 milijarde eura. Ta će se sredstva koristiti za jačanje gospodarskog razvoja poticanjem privatnih ulaganja i kroz pomoć u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Druga najveća komponenta je obrazovanje, znanost i istraživanje na koju otpada oko milijardu eura.

Zdravstvo će dobiti 340 milijuna, tržište rada 280 milijuna eura. Za horizontalnu inicijativu obnove zgrada nakon potresa i povećanje njihove energetske učinkovitosti predviđeno je 789 milijuna eura.

U Komisiji kažu da je omjer između reformi i investicija u stanovitoj neravnoteži, ali da je to slučaj i svim drugim državama članicama. U hrvatskom nacionalnom planu predviđene su vrlo važne i velike reforme javne uprave, poslovnog okruženja, obrazovanja, pravosudnog sustava, socijalne skrbi.

Predviđene su velike investicije koje pridonose zelenoj tranziciji. Jedna od njih predviđa 1500 megavata električne energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za grijanje i hlađenje zgrada, zatim izgradnja 1300 punionica za električne automobile.

Plan predviđa izgradnju ili renoviranje 225 tisuća četvornih metara privatnih zgrada i 593 tisuća metara četvornih javnih zgrada.

Značajan iznos, 1,3 milijarde eura, što je 20,4 posto alociranih sredstava predviđeno je za digitalne investicije. To uključuju digitalizaciju puno važnih sektora, javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, prometa. Plan između ostaloga predviđa da pristup širokopojasnoj infrastrukturi dobije najmanje 100 tisuća kućanstava u ruralnim područjima, a najmanje 80 posto hrvatskog teritorija imat će pristup mreži 5G.

U području ekonomske i institucionalne otpornosti, plan predviđa veliko smanjenje administrativnog tereta za tvrtke u iznosu od 265 milijuna eura, smanjenje parafiskalnih nameta za 132 milijuna eura, brisanje najmanje 50 administrativnih zahtjeva za regulirane profesije.

U području obrazovanja predviđeni su vaučeri za dodatno školovanje i osposobljavanje, investicije kako bi se povećala dostupnost predškolskom odgoja, u  školske zgrade kako bi škole mogle raditi u jednoj smjeni, predviđeno je inovativnije financiranje istraživanja.

Plan bi trebao pridonijeti jačanju teritorijalne kohezije povećanjem dostupnosti i povezanosti slabije naseljenih područja izgradnjom infrastrukture u prometu, električnoj i vodoopskrbnoj mreži, zatim poboljšanja u zdravstvenom sustavu u smislu veće teritorijalne pokrivenosti primarne zdravstvene zaštite, veće dostupnosti lijekova i opreme.

EK odbacuje kritike

U Europskoj komisiji odbacuju kritike koje se mogle čuti u hrvatskoj javnosti, ponajviše od poduzetnika, da je premalo sredstava namijenjeno za privatni sektor i investicije, a previše za infrastrukturu i u javni sektor.

“Umjesto da se fokusiramo na to koliko izravno ili neizravno ide privatnom sektoru bilo bi korisnije pogledati kako će taj novac biti korišten”, rekao je visoki europski dužnosnik na pitanje da komentira zahtjeve privatnih poduzetnika da polovica sredstava ide privatnom, a druga polovica javnom sektoru.

“To ne može biti pola, pola o čemu se govorilo u Hrvatskoj i za to postoji dobar razlog. Ovdje je riječ o puno investicija u područjima koja spadaju u javne politike bilo da je riječ o zdravstvenoj skrbi, socijalnoj pomoći, obrazovanju, javnoj upravi. Tu imamo velike reforme i investicije od čega će koristi imati i privatni poduzetnici”, rekao je dužnosnik, dodajući da bi se mala i srednja poduzeća trebala usredotočiti na to da pripreme dobre projekte i prijedloge za javne pozive i natječaje koji će biti raspisani.

Dužnosnici Komisije također kaže da će dobar dio sredstava završiti u privatnim poduzećima jer će upravo ona sudjelovati u provedbi investicija i reformi na temelju javnih poziva.

Dio koji će izravno ići malim i srednjim poduzećima prema hrvatskom nacionalnom planu iznosi nešto ispod 10 posto ukupnih sredstava, a slično je i u svim drugim nacionalnim planovima država članica, dodaju u Komisiji.

“Ali, mislim da ta brojka navodi na krivi zaključak jer na kraju puno investicija koje provodi javni sektor obavljaju privatna poduzeća”, kaže visoki europski dužnosnik.

Dodaje da je pri tome važna transparentnost i sprječavanje korupcije u javnim nabavama te da se treba usredotočiti na ispunjavanje ciljeva plana, što je zajednički napor privatnog i javnog sektora.

“Ne treba zaboraviti da osim ovih 6,3 milijarde eura, Hrvatska ima na raspolaganju više od 9 milijardi eura iz strukturnih fondova u ovom sedmogodišnjem razdoblju i za povlačenje i upravljanje tim sredstvima potrebni su golemi napori”, kaže taj dužnosnik.

Rimac nema izravnu potporu

U Komisiji kažu i da tvrtka Mate Rimca nije izravni korisnik europskih sredstava, nego da je riječ o tvrtki Project Free Mobility u kojoj je Rimčeva tvrtka dioničar.

“To je novi projekt i to nije izravna potpora Rimčevoj tvrtki. Riječ je o priličnom inovativnom projektu koji će generirati visokospecijalizirana radna mjesta, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Riječ je o održivoj urbanoj mobilnosti, električnim automobilima, a to ima i socijalnu dimenziju jer će od njega imati koristi i osobe s invaliditetom”, rekao je dužnosnik Komisije.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskih rekao je da će ovaj plan omogućiti oporavak hrvatskog gospodarstva teško pogođenog pandemijom i razornim potresima te da će pomoći u pripremi za uspješan ulazak u eurozonu.