Turisti u Hrvatskoj u prosjeku troše 140 eura, a najviše cijene prirodne ljepote, more i osjećaj sigurnosti. Pokazalo je to novo nacionalno istraživanje obilježja turističke potražnje u Hrvatskoj TOMAS Hrvatska, koje obuhvaća i turističku potražnju u kontinentalnim destinacijama te onu izvan ljetnih mjeseci.

Istraživanje su napravili stručnjaci Instituta za turizam u Zagrebu pod vodstvom Zrinke Marušić. Obuhvaćena su 14.632 turista, podaci su se prikupljali u ukupno 148 mjesta diljem Hrvatske, i to u više od 3.200 smještajnih objekata.

Prosječna starost turista koji su od lipnja 2022. do lipnja 2023. godine boravili u nekoj od destinacija u Hrvatskoj iznosila je 42 godine.

Turisti koji borave na području kontinentalne Hrvatske u prosjeku su jednu godinu stariji od onih koji borave u jadranskoj Hrvatskoj i prosjeka zemlje. Većina turista, njih 60 posto je srednje je životne dobi od 30 do 49 godina.

Visoka primanja

– Najzastupljenija nam je srednja dobna skupina gostiju, mlađi i stariji variraju iz godine u godinu. Izrazito raste i razina obrazovanja gostiju pa tako fakultetsko obrazovanje ima 42 posto turista u Hrvatskoj, pri čemu 41 posto u jadranskoj Hrvatskoj i 45 posto u kontinentalnoj Hrvatskoj.

To se vidi i po podacima o mjesečnim primanjima kućanstva pri čemu je rast dolazaka gostiju s većim primanjima veći negoli inflacija u drugim zemljama. To znači da privlačimo novi segment gostiju više platežne moći. A iz podataka možemo zaključiti da smo uspjeli odgovoriti i na njihove zahtjeve i očekivanja, s obzirom da nam ukupno zadovoljstvo ponudom raste, a što je jako bitno, rekla je Marušić.

Tako je gotovo dvije trećine gostiju imalo mjesečna primanja kućanstva viša od 3.000 eura. Kontinentalna Hrvatska je zabilježila značajno manji udio gostiju s višim primanjima u odnosu na jadransku Hrvatsku gdje je čak 65 posto gostiju s mjesečnim budžetom većim od 3.000 eura.

Najveći udio gostiju s višim primanjima kućanstva zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj pa Istarskoj županiji.

Gosti s prosječno najvišim primanjima kućanstava dolaze iz Belgije, Nizozemske, skandinavskih zemalja, Švicarske i SAD-a, a s obzirom na glavni motiv putovanja, najviši udio gostiju s primanjima kućanstava iznad 3.000 eura je među onima koji su motivirani razgledavanjem te kulturom i umjetnošću.

Prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj u razdoblju od lipnja 2022. do lipnja 2023. godine iznosila je, dakle, 140 eura.

U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 48 posto se odnosilo na uslugu smještaja s povezanom hranom, 20 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 32 posto na sve ostale usluge. Najveće izdatke u prosjeku ostvaruju hotelski gosti i to 195 eura na dan, a potom gosti u obiteljskom smještaju (139 eura), hostelima (90 eura) i kampovima (84 eura).

Prosječna dnevna potrošnja turista u primorskim destinacijama iznosila je 140 eura po osobi, a onih u kontinentalnim destinacijama 136 eura po osobi.

Problem prometa

Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla gostiju kreću se u rasponu od 106 eura koliko prosječno dnevno izdvajaju gosti iz Slovenije do 300 eura za goste iz SAD-a. Natprosječno troše i gosti iz Velike Britanije (232 eura), Španjolske (220 eura), Francuske (200 eura), skandinavskih zemalja (198 eura), Srbije (173 eura), Švicarske (166 eura) te azijskih zemalja (155 eura).

Zanimljivo je kako u jadranskoj Hrvatskoj 45 posto čine obiteljski dolasci, a slijedi dolazak samo s partnerom (38 posto). Bez pratnje jadransku Hrvatsku posjećuje samo 4 posto gostiju, dok se kontinentalnu Hrvatsku najčešće posjećuje u pratnji partnera (39 posto), a zatim trećina bez pratnje što ukazuje na visok udio poslovnih gostiju.

Odmor je primarni motiv dolaska većine gostiju, i to za njih 92 posto, slijedi posjet rodbini i prijateljima (3 posto), posao (3 posto) te zdravstveni razlozi. U jadranskoj Hrvatskoj udio gostiju kojima je primarni motiv dolaska odmor još je izraženiji (94 posto). U kontinentalnoj Hrvatskoj svaki drugi gost dolazi zbog odmora, a slijedi posao za petinu njih te posjet rodbini i prijateljima.

U 2022. godini značajno je povećan stupanj zadovoljstva svim elementima turističke ponude. Gosti su izrazili vrlo visok ili visok stupanj zadovoljstva za sve elemente, s izuzetkom prometa u mjestu koji je i u prijašnjim istraživanjima bio najlošije ocijenjeni element ponude destinacije. Gosti su i dalje najmanje zadovoljni, iako zadovoljniji nego prethodnih godina, prometom u destinacijama, lokalnim javnim prijevozom, zatim mogućnostima za kupnju, biciklističkim stazama, ponudom zabave, događanja i sportskih sadržaja. Poredak negativnih utjecaja ostaje gotovo nepromijenjen pa je goste i u 2022. godini najviše zasmetala gužva.

– U 2022. zaista vidimo skok zadovoljstva, i to svim elementima ponude. Moramo voditi pritom računa da je riječ glavnoj sezoni 2022. te je taj skok dijelom sigurno i rezultat unutarnjeg zadovoljstva gostiju što ponovno putuju. Međutim, nije samo to razlog jer vidimo da značajno raste potrošnja. No da raste potrošnja, a da gosti nisu zadovoljni onime što za plaćenu cijenu dobivaju, onda bi i stupanj zadovoljstva bio niži. Rezultatima zaista možemo biti zadovoljni. Naravno da možemo biti zadovoljni što su turisti prepoznali našu zemlju, ali nas zanima i što se može popraviti. Zadovoljstvo svim elementima je raslo, međutim, ono što svih godina primjećujemo je da su nam pri vrhu uvijek ljepota zemlje, prirodne ljepote, ali i danas izuzetno važna osobna sigurnost.

Rast noćenja

Vidimo i jako visok stupanj zadovoljstva čistoćom plaža, smještajnim objektima, međutim, što se tiče dna ljestvice, tu su ponovo zabava, mogućnosti za kupnju i prije svega promet. To je apsolutno svih godina na dnu i trebalo bi nam biti pokazatelj što treba napraviti u našim destinacijama te na lokalnoj razini posvetiti pažnju organizaciji prometa, pojasnila je Marušić.

Pozitivno je, reći će, to što se produljio boravak u destinaciji jer su nakon pandemije gosti dulje boravili na godišnjem. Tako se prosjek boravka sa 7,9 noćenja povećao na 8,4 noćenja.

– To nije neki veliki rast, međutim zaustavljen je trend stalnog smanjivanja duljine boravka, ukazala je naša sugovornica.

A inozemni gosti koji su u promatranom razdoblju boravili u Hrvatskoj lojalni su Hrvatskoj s obzirom na to da ih je 70 posto već posjetilo Hrvatsku tri ili više puta. S time da je kontinentalni dio polovica posjetila prvi put. A Hrvatska je i dalje dominantno automobilska destinacija s obzirom da više od 60 poto gostiju dolazi vlastitim automobilom. Ako se tome dodaju i oni koji dolaze kamperima i autima s kamp kućicama, dolazi se do čak 82 posto. Tek 13 posto gostiju dolazi avionom, a daleko najveći udio aviogostiju ima dubrovačko područje.