Foto S. Drechsler
Premda ušteda za kupnju stana mlađima od 45 godina nije zanemariva, neki bankari i stručnjaci za tržište nekretnina Vladinu mjeru nazivaju »svetom vodicom« koja neće škoditi, ali državi i tržištu nekretnina neće posebno niti pomoći. Razveselit će, kažu, tek oko 1.500 do najviše 2.000 kupaca
ZAGREB Građani koji će, počev od 4. rujna, od države dobiti subvenciju na kredit za kupnju stana ili kuće, na tom će kreditu, kaže okvirni izračun Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) na primjeru kupnje stana od 67 kvadrata, u 30 godina otplate kredita uštedjeti 35.254 eura u odnosu na komercijalni kredit u banci, odnosno gotovo 20 posto.
Izračun je okviran i treba ga uzeti sa zadrškom jer će kod subvencioniranih kredita kamata biti fiksna samo prve četiri godine otplate, nakon čega, u iduće dvije godine, smije biti povećana za najviše deset posto, a po isteku tih prvih šest godina diktirat će je tržište, kao što je diktira i za vrijeme otplate komercijalnog kredita. Iz tog razloga nije moguće predvidjeti kolika će stvarna ušteda na subvencioniranim kreditima biti, no sadašnje pretpostavke kažu da će, na primjeru stana od 67 kvadrata po cijeni od 100.000 eura (1.500 eura/m2), kupac taj stan banci kroz kredit sam platiti ukupno 147.153 eura, dok bi isti toliki stan u komercijalnom kreditu na kraju platio 182.407 eura. Još preko deset i pol tisuća eura će banci, naime, kroz prve četiri godine otplate kredita umjesto kupca dati država, što znači da će kupac u odnosu na komercijalni kredit kroz 30 godina otplate uštedjeti nešto malo manje od 20 posto. Ušteda će biti i veća ukoliko obitelj ili samac koji dobije subvencionirani kredit u prve četiri godine otplate dobije ili posvoji dijete, odnosno poveća obitelj, što je i svojevrsna demografska mjera.
Struka skeptična
APN je za naš list napravio usporedbu subvencioniranog i komercijalnog kredita na rok od 30 godina, u kojem kamata za komercijalni kredit iznosi 4,50, a za subvencionirani 3,30 posto. Subvencionirane kredite od idućeg će mjeseca nuditi ukupno deset banaka, čija će se kamata kretati u rasponu od 3,04 do najviše dozvoljenih 3,75 posto. Izračun je za stan čiji je kvadrat kupljen za 1.500 eura po četvornom metru, dakle za ukupno sto tisuća eura za 67 kvadrata, i za koji bi mjesečni anuitet u komercijalnom kreditu bio 507 eura, a u subvencioniranom 438 eura. Prve četiri godine država će kupcu plaćati polovicu tog anuiteta, u ovom slučaju, dakle, 219 eura. Dobije li obitelj novog člana, subvencija se nastavlja još dvije godine, odnosno godinu dana u slučaju da je kupac ima invaliditet veći od 50 posto.
Kako napominju neki od naših sugovornika, tržište nekretnina posebno je živo unatrag godinu dana – kvalitetnije se gradi, građani lakše dolaze do kredita i čini se da je oporavak tu. »Država, međutim, nije svjesna najvećeg problema koji ju još nije zadesio, ali svakako hoće u zadnjem kvartalu – kad se problemi u Agrokoru reflektiraju na čitavo gospodarstvo. Sad se još uvijek čini da je dobro, no neće biti, a država se bavi ustašama i partizanima, prošlošću, kao da pravi problemi nisu već tu, na pragu«, zaključuju naši sugovornici.
Razgovarali smo s nekoliko bankara, odnosno sa stručnjacima za tržište nekretnina, i njihovi su komentari na ovu državnu mjeru poprilično negativni, zbog čega svoj službeni komentar nisu niti htjeli dati. Neslužbeno, neki od njih mjeru nazivaju »svetom vodicom« koja neće škoditi ali, napominju, svakako državi, odnosno tržištu nekretnina neće posebno niti pomoći. Razveselit će, zaključuju, oko 1.500 do najviše 2.000 kupaca, odnosno hrvatskih obitelji, no nikakvih ozbiljnijih učinaka neće biti. U Ministarstvu graditeljstva napominju da na raspolaganju za ovu mjeru država ima 35 milijuna kuna, što je dostatno za subvencioniranje oko 1.500 kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće.
»Gladne« kredita
»Dio tih kupaca možda će činiti oni koji bi se inače teže odlučili na ulazak u kredit, no dio će svakako biti kupci koji su ionako imali namjeru uzeti kredit za nekretninu, pa su čekali da subvencije krenu u primjenu. Mjera je, međutim, ‘sveta vodica’ jer tržište nekretnina već gotovo dvije godine raste i ne treba poticaje«, kažu nam neslužbeno upućeni sugovornici. Kako dodaju, banke su »gladne« kredita, tržište se i samo pokrenulo, svatko tko ima redovito primanje u bankama je dobrodošao. Stanovi koje se gradi brzo bivaju i prodani ako su kvalitetni, pa i kredita ima puno više nego prije. Rijetko koja banka, napominju upućeni, ionako već daje kredit s kamatom većom od četiri, 4,5 posto. »Ono čime bi se država, umjesto ovakvim mjerama, trebala ozbiljno pozabaviti jest upravo rast tržišta nekretnina, kojem kronično nedostaje građevinske radne snage. To je problem, a ne više prazni stanovi na tržištu«, kažu nam sugovornici.
Subvencionirani krediti su, napominju, bili dobrodošli onda kad je bilo i puno neprodanih novih stanova pa je i PDV od prodaje bio »zarobljen«, no sada to više nije slučaj. Ova je mjera zato, zaključuju, »kopipejst« ranijih, dobrodošlih mjera, koja će eventualno imati slabašan demografski efekt. Slabašan, jer 10.500 eura, koliko će država nepovratno dati kupcu za stan iz našeg primjera, ne može »kupiti« dijete. Budući da mjera nije poticajna za tržište nekretnina, nego više, ako već neku svrhu mora imati, demografska, onda je 35 milijuna kuna, smatraju naši sugovornici, trebalo i utrošiti na bolje, značajnije demografske mjere.
