Foto Arhiva NL
Od 12. srpnja ove godine putem web servisa provjereno je 62.985 računa, što je za čak 55 posto više nego u cijeloj prošloj godini
povezane vijesti
Građani Hrvatske nisu skloni provjeravati jesu li im, primjerice, trgovci ili ugostitelji izdali račun koji su prikazali državi, pa će na njega platiti i porez, nisu spremni ni svoje sumnje i saznanja podijeliti s državom.
Uvođenjem QR koda u sustav fiskalizacije svakom je građaninu omogućeno da provjeri je li račun fiskaliziran i da Poreznoj upravi prijavi ako nije tako.
U odnosu na prošlu godinu, kad je počela primjena QR koda, broj građana koji su provjeravali račune značajno je povećan, ali se i dalje može zaključiti da većina Hrvata nije sklona tražiti i prijavljivati porezne prestupnike.
Pokazuje to naknadna procjena učinaka poreznih izmjene koje su stopile na snagu početkom prošle godine, pa tako i Zakona o fiskalizaciji u prometu nekretninama, u kojoj Ministarstvo financija iznosi podatak da je do 12. srpnja ove godine putem web servisa provjereno 62.985 računa, što je za čak 55 posto više nego u cijeloj prošloj godini.
No, s obzirom na to da je u sustavu fiskalizacije u šest i pol mjeseci ove godine izdano više od milijardu računa, to znači da su građani provjerili tek njih oko 0,006 posto.
Motivacija građanima
Ministarstvo je nakon SMS provjere, koju se gotovo i ne koristi, uvelo provjeru QR koda kako bi, naveli su tada iz Ministarstva financija, građani kao primatelji računa kroz provjeru bili podrška sustavu fiskalizacije što bi trebalo pomoći podizanju financijske discipline i smanjivanju gotovog novca u optjecaju koji je izvan kontrole i ekonomskih tokova.
U konačnici veća porezna disciplina trebala bi državi omogućiti i veće prihode, što bi moglo dovesti do smanjenja poreznih opterećenja. No, utjerivanje discipline građani su zasad ostavili onima koji su za to i plaćeni – Poreznoj upravi.
Prodaju bez plaćanja PDV-a trebala je onemogućiti i još jedna novina, fiskalizacija ponuda i narudžbi, odnosno dokumenata koji se i izdaju prije računa.
Na takvim su pratećim dokumentima trebale stajati obavijesti: »Ovo nije fiskalizirani račun«, ali je uočeno da porezni obveznici ne fiskaliziraju račun, odnosno da ga ne prijave, nego klijentima naplate taj prateći dokument, a državu zakinu za porez.
Od 1. travnja prošle godine uvedena je obveza fiskalizacije i za prateće dokumente.
Do 12. srpnja 2021. ukupan broj obveznika fiskalizacije koji su fiskalizirali prateće dokumente je 858, bilo je gotovo šest milijuna fiskaliziranih pratećih dokumenata, a ukupan iznos tih računa je 10,8 milijardi kuna, navodi Ministarstvo financija u naknadnoj procjeni propisa.
Istovremeno sa Zakonom o fiskalizaciji mijenjao se i Zakon o porezu na dohodak kojim je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima plate dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje bez plaćanja poreza.
Polica zdravstvenog osiguranja ušla je u neoporezive primitke. Tu je mogućnost u 2020. godini iskoristilo 3.115 poslodavca koji su za svojih 95,385 radnika na ime police zdravstvenog osiguranja uplatili ukupno 52,51 milijun kuna.
Olakšice za mlade
Pohvalilo se ministarstvo da je u istim zakonskim izmjenama, kroz porezne olakšice za mlade, radnicima mlađim od 30 godina osiguralo povrat poreza od 696 milijuna kuna, čime su »potaknuli konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada, osobito u sektoru visokih tehnologija, koji u pravilu ostvaruju veće iznose dohotka, a povećanjem neto plaća otvoren je prostor za povećanje potrošnje i gospodarski rast, odnosno stvoreni su dodatni uvjeti za zadržavanje visokokvalificiranih radnika u Hrvatskoj«.
Što se tiče izmjena Zakona o PDV-u kojima je tvrtkama s prihodom do sedam i pol milijuna kuna godišnje omogućeno da PDV plaćaju po naplati računa za isporučene robe i usluge, tu je mogućnost do početka 2020. godine iskoristio 4.441 obveznik plaćanja PDV-a.