Viceguverner HNB-a Michael Faulend tvrdi da uvođenje eura nije bitnije utjecalo na životni standard ljudi u državama koje su ga uvele. Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš kaže, pak, da euro neće dovesti do veće razine porasta cijena, koji imamo i danas bez eura.

“Točno je da su iskustva drugih država pokazala da postoji određeni blagi pritisak na porast cijena, ali jednokratni, u trenucima uvođenja. Ne očekujemo da ulazak u eurozonu zbog same te činjenice kreira dodatni inflacijskih pritisak, ali posebnu pozornost posvetit ćemo svim mehanizmima koji utječu na neopravdano povećanje cijena zbog ulaska u europodručje”, rekao je u emisiji U mreži Prvog posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić.

Faulend je ispričao priču iz Njemačke iz vremena kad je ta zemlja uvodila euro – cijene određenih usluga u restoranima bitno su porasle, možda čak i 30-ak, 40 posto, u jednom trenutku.

“Jedan moj kolega Nijemac mi je rekao kako mu svi njegovi prijatelji pričaju o tome kako su strahovito porasle cijene. On je isto bio ekonomist kao ja, rekoh: “Hans, gledaj, mi smo ekonomisti, ako vrijedi tržišna ekonomija, jednostavno, potražnja će se smanjiti i ponuda će biti prisiljena spustiti cijene”. Nije prošlo šest mjeseci i to se zaista i dogodilo, rekao je Faulend, dodajući da građani neće izgubiti životni standard.

Trgovački centri zbog velike konkurencije, pak, neće dizati i zaokruživati cijene, jer to mogu raditi i – danas.

Bivši guverner Središnje banke Slovenije Mitja Gaspari danas je u razgovoru za N1 televiziju kaže da će Hrvatska ipak teško moći izbjeći zaokruživanje cijena.

“Razlika između Slovenije i Hrvatske vjerojatno je u tome što smo mi postepeno deprecirali tečaj do trenutka određivanja tečaja za mijenjanje, kod nas je tada bilo za 1 euro 230,79 tolara, u Hrvatskoj je situacija drugačija, vi imate relativno vrlo stabilan tečaj već niz godina, dakle do samog preračunavanja iz sadašnjeg stanja u novo stanje, a osim toga vaš odnos je puno jednostavniji, 1:7. Kao što smo vidjeli, taj je odnos kod nas bio puno veći. No, nećete izbjeći problem zaokruživanja. Mogu vam reći samo jedan banalan primjer u Sloveniji, prije uvođenja eura kava je bila 2 marke, i onda kad smo preuzeli euro, se to samo preračunalo direktno u eure, pa je kava bila 1 euro. Tu možete vidjeti kako je u suštini nemoguće zaustaviti taj moment “dodatka” zbog konverzije u drugu valutu”, kaže Gaspari.

Kaže da je cjelokupni proces u Sloveniji okončan nakon otprilike dva mjeseca, a nije bilo problema sa zamjenom.

“Mi smo euro uvodili u vrijeme velikog gospodarskog buma. Ako se sjetite, 2006. godina je u Europi razdoblje velikog rasta, i kod nas je tada bilo relativno vrlo veliko zaduživanje banaka u inozemstvu. Zašto? Jer su se naše kamatne stope postepeno već 2006. godine približavale kamatnim stopama ECB odnosno europskih financijskih tržišta, što je potaklo dodatno zaduživanje, jer je bilo jeftinije, a i rizik Slovenije je jako pao na financijskim tržištima, što je značilo jeftinije zaduživanje odnosno slovenski dug, i onda je snažno povećano zaduživanje.

Drugo – 2007. godine – prelazak na 2007. godinu uzrokovao je pritisak na porast cijena, što ga Banka Slovenije nije mogla samoinicijativno zaustaviti. Uzrokovao je pritisak na porast cijena i mi smo na prelasku u 2007. godinu imali relativno snažno povećanje inflacije, do 7-8%…. Na oko 7% smo se tada popeli, što nije bilo dobro, i ja za Hrvatsku predlažem da budete vrlo pozorni, jer i vi uvodite euro u situaciji koja nije najpovoljnija”, rekao je Gaspari za N1.