PULA – Gledajte, ljudi, kad nas aktualno zakonodavstvo u tome ne bi priječilo, odvoženje otpada s područja Grada Buzeta i općine Lanišće u Trst, koji ima i modernu spalionicu, rezultiralo bi po naše stanovnike upola nižom cijenom od one koju danas plaćamo. Ali ne, umjesto da se, posebno u svjetlu pomicanja šengenskih granica, okrenemo povoljnijem, logičnijem, zbog upola manje kilometara u prometnom smislu i ekološkijem rješenju, naši će građani uskoro morati, zbog promašenog Kaštijuna, plaćati dvostruku, a bojim se da će to do kraja godine biti i mnogo više, cijenu odvoza kućnog otpada, istaknuo je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin te tako aktualizirao temu i pitanje je li pred slomom cjelokupni modalitet županijskih centara gospodarenja otpadom (ŽCGO), Marišćine u Primorsko-goranskoj te Kaštijuna u Istarskoj županiji, koji je, sudeći prema izjavama pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića, pred – kolapsom.

Neodrživost poslovanja

– Kategorički sam protiv dizanja cijena radi spasa Kaštijuna, sve ću učiniti da mojim i stanovnicima općine Lanišće po tom pitanju osiguram optimalnu situaciju. Uostalom, problem otpada će rasti, a Kaštijun već sada pokazuje kako je sve samo ne dobro rješenje, kazao je Kajin. Nedavno održan koordinacijski sastanak na kojemu su se prvi put sastali predstavnici Istarske županije, čelnici JLS-a, direktori komunalnih poduzeća i predstavnici civilnog nadzora, po svemu sudeći šalje upravo takvu poruku.

– Zbog cijene koju je Kaštijun naplaćivao pružateljima komunalnih usluga došlo je do neodrživosti poslovanja, preopterećenosti postrojenja i rizika zastoja obrade. Iz istog razloga društvo Kaštijun i okolni stanovnici trpjeli su više nego ostatak Istre. Za Grad Pulu je važno da cijena u ŽCGO-u bude viša od cijena zbrinjavanja ostalih vrsta otpada kako bi motivirali sudionike sustava da započnu s odvajanjem otpada, s naglaskom na biootpad, kako bi društvo osiguralo novčani tok za ulaganja i održavanje, poručio je gradonačelnik Zoričić.

Na istoj je koordinaciji dogovoreno zauzimanje stava oko modela određivanja cijena, posebno u svjetlu priprema za ovogodišnju turističku sezonu, kao i vlasničko restrukturiranje. Koliko do svega drže najveći ljetni »proizvođači otpada«, gradonačelnici Rovinja i Poreča pokazali su već i svojim nedolaskom. Jasno su pak dali do znanja da više neće trpjeti kolaps Kaštijuna u svakom smislu – strukturnom, tehnološkom i financijskom – u Medulinu, čija je kvaliteta života i glavne gospodarske grane turizma ugrožena pozicioniranjem istarskog ŽCGO-a, kao i njegovim današnjim stanjem. O svemu se referirao i umaški gradonačelnik Vili Bassanese, jedan od rijetkih koji već dulje od desetljeća Kaštijun u svakom smislu smatra promašajem.

Civilizacija otpada

Ono što je pak razvidno upravo iz slučaja Kaštijun je nesvjesnost Hrvatske o jednom od iznimno važnih problema koji će se u skoroj budućnosti još kud i kamo multiplicirati. Prema zadnjim izvješćima, a ona se odnose na 2021. godinu, svaki stanovnik Hrvatske godišnje odbacuje 75 kilograma samo – ambalaže. Da o rastu ostalih količina otpada i ne govorimo. Mi smo naprosto »civilizacija otpada«, tako da je jasno da će taj problem postajati sve veći, teži i ozbiljniji. Promašaji, a po svemu sudeći jako su upitni upravo modeli ŽCGO-a kojih su od predviđenih 11, izgrađena samo dva, postat će jako skupi. Nažalost, posebno po stanovnike u neposrednoj okolini, »pokusni kunići« Kaštijun i Marišćina mogli bi pokazati da je njihova najveća korist u tome da su ostalima poručili – ne srljajte u takvu »centralizaciju«.

Spalionica Plomin idealno rješenje za dio otpada

Kajinovi razgovori s Trstom, posebno podatak o spalionici, iznova su pokrenuli razmišljanje o – Plominu. Smještena na idealnoj poziciji za dvije županije – od Pule i Rijeke udaljena je po pedesetak kilometara, Rovinja i Poreča 60, otpad se s Raba, Krka, i Lošinja može dovoziti morskim putem – TE Plomin mogao bi biti idealno rješenje za zbrinjavanje dijela selektiranog, kalorijski vrijednog otpada. Nažalost, o takvoj se soluciji za sada najmanje raspravlja. Sada za svoj rad TE Plomin ugljen – uvozi.

Najneodgovorniji veliki gradovi

Jasno je da se spas »civilizacije otpada« vidi jedino u odvajanju i recikliranju. Nažalost, Hrvatska je u tom pogledu daleko ispod europskog prosjeka. Osim Osijeka, Koprivnice, Čakovca i Varaždina, u neodgovornosti odvajanja posebno prednjače veliki gradovi. Najgori su oni u Dalmaciji, svega nešto bolji Rijeka i Pula. Ono što je pak kod Osijeka posebno zanimljivo, velike uspjehe postiže i s kompostiranjem biootpada. Iako se mnogi »zaklinju« kako je kompostiranje u gradovima nemoguće, Osijek s posebnim velikim spremnicima prikuplja i iznimno korisni biootpad te proizvodi na tone »humusa«. Pomaci se očigledno postižu tehnologijom, ali i – odgovornošću samih građana.