Teško je naći naselje koje je u protekla dva-tri desetljeća doživjelo gospodarski razvoj kao Sveta Nedelja, gradić između Zagreba i Samobora. Postala je glasovita ne samo u Hrvatskoj, nego i širom svijeta, zahvaljujući privlačnosti za investitore, među kojima je najpoznatiji Mate Rimac zbog pogona za razvoj vrhunskih električnih automobila.

Uspon Svete Nedelje zaista je dojmljiv. U njezine četiri poslovne zone smjestilo se čak 920 različitih tvrtki koje zapošljavaju više od 10 tisuća ljudi, prema podacima prije početka pandemije. Broj stanovnika tog gradića, nekoć poznatog po dvorcu Kerestinec, između 1991. i 2011. godine narastao je s 10 na 18 tisuća prema službenom popisu, a danas vjerojatno prelazi 20 tisuća. Investitori ne prestaju hrliti u Svetu Nedelju, pa gradske vlasti procjenjuju da su udomile već više od tisuću tvrtki. I Vlada je najavila da će upravo tamo graditi novi Imunološki zavod.

Nema sumnje da će u Svetu Nedelju nastaviti hrliti i ljudi, osobito mladi, nakon što je tvrtka Rimac Automobili proljetos počela pripremati gradnju prekrasnog kampusa u kojem će biti smješteni uredi, proizvodni pogoni, istraživački centar, pa čak i vrtići za djecu za oko 2.500 stručnjaka. Rimac planira u sljedeće dvije godine broj zaposlenih povećati za 2,5 puta.

Dario Zurovec / Foto Jurica Galoic/PIXSELL

Partnerski odnos

Napredak Svete Nedelje mnogi mještani pripisuju zaslugama gradske uprave i njezinoj sposobnosti da privuče investitore koji otvaraju radna mjesta. Tako je na nedavnim lokalnim izborima mladi gradonačelnik Dario Zurovec iz stranke Fokus dobio drugi mandat zaredom. Već u prvom krugu osvojio je oko 60 posto glasova. Investitori hvale Zurovca tvrdeći da im ide na ruku. Njima je jako važno i to što taj grad ima najmanje lokalne poreze u zemlji.

– Najveće porezno rasterećenje koje je neka jedinica lokalne samouprave provela u Hrvatskoj dogodilo se upravo u našem gradu, kaže Zurovec. U službenoj poruci ulagačima Zurovec upozorava da su ukinuli prirez na plaće, koji je iznosio šest posto. Ne treba zaboraviti da je u susjednom Zagrebu prirez najveći u zemlji i iznosi 18 posto, što je mnogim poslodavcima znatan trošak kada isplaćuju zaposlene.
Gradska uprava hvali se činjenicom da brzo izdaje građevinske dozvole. To nije teško, jer je uskladila zemljišne knjige i katastar, što u Hrvatskoj nije čest slučaj. Osim ukidanja prireza, poslodavcima je osjetno smanjila komunalne doprinose i naknade. Prihodi gradskog proračuna nisu zbog toga pali, jer mu se stalno proširuje porezna baza, odnosno povećava se broj tvrtki koje poreze plaćaju. Zurovec naglašava da svim investitorima nudi partnerski odnos s gradom.

Rimac Automobili

 – Upoznati smo s radom gotovo svakog poduzeća koje se nalazi na našem području, kaže gradonačelnik. Tvrtkama pristupamo individualno i stojimo im na raspolaganju za bilo kakvu pomoć. To je prednost naše politike prema investitoru s kojim želimo biti u ugodnoj simbiozi koja istodobno pridonosi razvoju naše zajednice i razvoju njihova poslovanja, ističe Zurovec.

Napori gradske uprave pridonijeli su tome da se Sveta Nedelja po indeksu razvijenosti nalazi u samom vrhu Hrvatske, a njezine tvrtke drže četvrto mjesto po visini svoje neto dobiti, prema podacima gradskog »Vodiča za pametno poslovanje poduzetnika«. U tamošnje poslovne zone ulagači zaista hrle kao pčele na med. Uz Rimca, posao su otvorili Greyp Bikes, Medical Intertrade, Genera/Dechra, Radiochirurgia Zagreb, Poliklinika Sveta Nedelja, Demateh, Santa Domenica. Došle su i firme Lush Cosmetics, Neva, Magis, Radin grupa, Gebruder Weiss, Hrvatski novčarski zavod, Telegra, Tesla kabeli, Zarja grupa i mnogi drugi.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da za uspon Svete Nedelje nisu presudne zasluge gradske uprave, nego činjenica da se nalazi u blizini Zagreba i značajnih prometnica. Toga su velikim dijelom svjesni gradonačelnik Zurovec i njegovi suradnici, koji u vodiču za investitore uočavaju da njihov grad ima izvrstan zemljopisni položaj.

Radiochirurgia Zagreb / Foto Luka Stanzl/PIXSELL

 Prikladna lokacija

Investitorima, naime, odgovara to što se Sveta Nedelja nalazi uz važnu autocestu koja od Lipovca vodi do Bregane, prema Ljubljani. Blizu je i glavna prometnica za Beč. Nije daleko od autoceste za Rijeku i najveće hrvatske luke, a od Zračne luke »Franjo Tuđman« udaljena je samo 30 kilometara. Drugim riječima, roba i poslovni ljudi iz zemlje i inozemstva mogu do Svete Nedelje razmjerno lako doći, i obrnuto.

Koliki je utjecaj blizine Zagreba, kao administrativnog i gospodarskog središta Hrvatske, na razvoj Svete Nedelje, njezini dužnosnici manje spominju, vjerojatno zato što se to vidi iz aviona. O tome nemaju nikakve dvojbe stručnjaci poput Ljube Jurčića, profesora na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

– Velik napredak Svete Nedelje nije se dogodio zbog ovog ili onog gradonačelnika, nego zahvaljujući poduzetnicima koji sebi traže najpogodniju lokaciju za rad u postojećim uvjetima, smatra Jurčić. Poduzetnicima, kaže, važno je da su blizu velikoga grada, da imaju dosta prostora i da im je trošak komunikacije mali. Zagreb s milijun stanovnika najveće je tržište u zemlji, s najvećom potražnjom i ponudom. Kada spominje ponudu, Jurčić misli na to da Zagreb ima puno radnika i stručnjaka. To je sveučilišni i financijski centar zemlje, s puno komercijalnih banaka. Osim toga, urbanim popunjavanjem prošlih desetljeća Zagreb je ostao bez velikih slobodnih prostora za poslovne zone, pa investitori traže lokacije u okolici, pri čemu im je Sveta Nedelja vrlo prikladna. Ona se nalazi manje od 20 kilometara vožnje od središta Zagreba. U Svetu Nedelju automobilom se može doći lakše i brže nego s jednog kraja glavnog grada na drugi, primjerice iz Sesveta u Podsused. Stoga nije neobično da su tamo niknule četiri poslovne zone i da su one najvećim dijelom već popunjene poduzećima i obrtima.

– Uspjeh Svete Nedelje je rezultat prirodnog načina organizacije prostora i gospodarstva, a ne neke posebne ekonomske politike, upozorava Jurčić. Recimo, renta u malom gradu puno je niža nego u velikom. Kako se krećemo od središta velikih gradova prema periferiji, tako se i cijena poslovnih prostora smanjuje.

Gravitacijski efekt

Nigdje u centru velikoga grada, kaže Jurčić, nećete naći prodavaonice kućanskih aparata, jer njima za prodaju treba znatna površina koja je tamo skupa. Stoga se veliki trgovački centri i skladišta nalaze na periferiji gradova. Oni odlaze u satelitska naselja poput Jastrebarskog, Samobora i Svete Nedelje. Svako vrijeme nosi neka nova odredišta koja postaju privlačna investitorima.

Dario Zurovec / Foto Jurica Galoić/PIXSELL

– Sjetite se Dugopolja. Tamo se naveliko gradilo, a sve se pripisivalo sposobnosti načelnika općine, kaže Jurčić. Zapravo, stvar je bila u tome što Dugopolje ima pogodan geografski položaj u blizini Bosne i Hercegovine, na pola puta od Rijeke do Dubrovnika, a povrh toga sagrađena je i autocesta. U Dugopolju nema neke velebne industrije, jer je unutrašnjost slabo naseljena, a zbog povoljne lokacije tamo su podignuti trgovački, distribucijski centri, kaže profesor.

U socijalizmu je poduzetnim ljudima jedan od najprivlačnijih gradova bio Samobor, koji je obrtnicima dao slobodu rada, jeftinu lokaciju i niske poreze. No, Samobor je postao grad obrtnika upravo zahvaljujući blizini Zagreba, njihova velikog tržišta.

Zanimljivo je da se domaći poduzetnici i strani ulagači u Hrvatskoj koncentriraju uglavnom na područje glavnoga grada i na potezu uz granicu sa Slovenijom – od Međimurja i Varaždina, do Hrvatskog zagorja i Karlovca. Činjenicu da to područje ima više industrije i investitora od ostalih dijelova Hrvatske tamošnji lokalni političari također često pripisuju svojim sposobnostima, a ne spominju svoj povoljan položaj, blizinu Austrije i Njemačke kao razvijenih zemalja. Tako i političari u Istri, kada ističu da je njihova županija jedna od najnaprednijih u Hrvatskoj, zanemaruju to što se nalaze blizu razvijene Italije.

– Koncentraciju gospodarstva oko velikih gradova ekonomisti nazivaju »gravitacijskim efektom«, a ulaganja blizu granice, koja spominjete, nazivaju »efektom prelijevanja«, objašnjava Jurčić. Još u socijalizmu je ekonomska suradnja sa susjednim državama bila u pograničnim područjima jača nego drugdje. Mnogim stranim ulagačima danas je prirodno otići na ručak, na izlet ili kod frizera preko granice u Hrvatsku, pa ta područja dobro poznaju. S druge strane, velik dio ljudi iz Međimurja i Zagorja radi u Austriji. Kada su ulagači vidjeli da im velik dio radnika dolazi iz sjeverozapadne Hrvatske, pitali su se zašto ne bi tamo investirali i zašto sve te poslove ne bi radili sami Hrvati, i to za 30 ili 40 posto od austrijske plaće, objašnjava Jurčić.

Proizvodni faktor

Drugim riječima, da bi neki grad ili općina privukli poduzetnike, nije dovoljno da im snize poreze i ubrzaju izdavanje papira. Poduzetnicima je važno da se nalaze u blizini velikog tržišta koje ima dobre prometnice i ostalu infrastrukturu. Važno im je da imaju na raspolaganju dovoljno kvalificiranih radnika i stručnjaka, dostupne kredite i mnoge druge uvjete koje gradovi i općine u velikom dijelu unutrašnjosti Hrvatske nisu u mogućnosti osigurati. Stoga investitori rijetko dolaze u Slavoniju, Banovinu, Liku ili unutrašnjost Dalmacije.

Jurčiću je poznat slučaj jednog ulaganja kod Županje, gdje nisu mogli dobiti inženjere, ni za koju plaću. Inženjeri su govorili: »Dobro, dobit ću veliku plaću i stan, ali s kime će mi se djeca družiti, s kime žena i roditelji. Kamo ću izaći u slobodno vrijeme?«. Ako ulagač ode u Zagreb, radnika i inženjera vjerojatno će imati dovoljno, dok će ih u Gospiću ili Vukovaru teško naći.

– Najjednostavnije je reći: spustite poreze, pa će i investitori doći. Ali to nije tako, upozorava profesor. Neke vlasti investitorima ukidaju poreze na određeno vrijeme, a daju im čak i subvencije, ali ni to ne pomaže.

Tvrtka Premifab / Foto Robert Anic/PIXSELL

Kada se investitor odlučuje na ulaganje, visina poreza mu je posve sporedan faktor, upozorava Jurčić. Što će mu oslobađanje od poreza ako nema ništa drugo što je potrebno za pothvat, ako nema kadrova, energije, institucija, stručnjaka i tržišta, pita profesor. Poduzetnik mora najprije nešto stvoriti i prodati da bi dobio profit. Porezi dolaze tek na kraju.

– Visina profita ne ovisi o porezima, nego o proizvodnim faktorima, koji su najvažniji. Morate, ponavljam, imati infrastrukturu, inženjere, institucije, ponudu i potražnju te malo poduzetničkog duha da biste sve to posložili. Dalek je put do profita, a još dalje su porezi. Ako se neki grad ili općina nalazi 200 ili 300 kilometara od Zagreba i ako nema proizvodnih faktora, poduzetnik se pita što će tamo raditi. Da pojednostavim do kraja, što će poduzetniku niski porezi u pustinji, pita Jurčić.

Drugim riječima, gradonačelnici iz Svete Nedelje, iz sjeverozapadne Hrvatske i Istre – ako se hvale lokalnom poreznom politikom i nekim posebnim gospodarskim sposobnostima – trebali bi dobiti mogućnost za rad u Banovini, Slavoniji ili Lici. Pitanje je u kojoj bi se mjeri tamo mogli dokazati.