Ugovaranje zdravstvene zaštite provodi se jednostrano bez ikakvog sluha za argumente krajnjih izvršitelja i bez stvarnog pregovaranja, poručili su iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) ističući kako su prije više mjeseci, od ravnatelja i Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatražili da kao krajnji pružatelji usluga i kao izvršitelji na terenu budu uključeni u pregovaranje prilikom novog ugovaranja.

Podsjećaju da se kao ugovorni subjekti primarne zdravstvene zaštite nalaze pred novim ugovaranjem jer dosadašnjim ugovorima rok istječe 30. lipnja.

Ugovorni liječnici obiteljske medicine vjeruju kako mogu precizno definirati probleme u dosadašnjem načinu financiranja timova i funkcioniranju PZZ-a te smatramo da se njihovi argumenti moraju saslušati i uzeti u razmatranje.

Imaju 530 punomoći

Tim više što KoHOM raspolaže s 530 punomoći privatnih ugovornih liječnika obiteljske medicine koji žele da ih ova udruga zastupa prilikom novog ugovaranja s HZZO-om.

Iako je, kako ističu ministar zdravstva Vili Beroš dao preporuku, KoHOM-u još uvijek nije omogućeno da pregovara u ime svojih članova koji su ga opunomoćili, a istodobno HZZO kasni s prijedlogom novih ugovora dok PZZ i dalje tone sve dublje. Stoga će KoHOM pred HZZO doći s vlastitim prijedlogom ugovora.

KoHOM-ovac dr. Leonardo Bressan pojašnjava da su ukupna izdvajanja za PZZ sve manja, a to navodi kao i jedan od glavnih razloga sve manjeg broja liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

– Koncept ugovaranja ostao je isti. Tu je i problem financijskog vrednovanja, rada, postupaka i cijele jedne djelatnosti. Naime, za cjelokupnu primarnu zdravstvenu zaštitu do prije nekoliko godina bilo je osigurano pet posto proračuna HZZO-a, a sada smo pali na samo 2,6 posto.

Istodobno upumpavaju se velika sredstva u bolnice, a od nas se očekuje da obavljamo i osiguravamo sve veći broj usluga. Nas je sve manje i dobivamo novca sve manje s obzirom na rast troškova.

Cijene našeg rada i materijala ostale su na razini 2013. godine, a kroz 11 godina troškovi poslovanja, ne samo bolnica, nego i primarne zdravstvene zaštite su porasli, a proračun HZZO-a je porastao za 100 posto.

Mi smo još uvijek na 2,6 posto osiguranih sredstava namijenjenih 80 posto usluga koji se pružaju u zdravstvenom sustavu. Sve to je dovelo do urušavanja cijelog sustava i sada se suočavamo s činjenicom da nitko s diplomom medicinskog fakulteta više ne bira primarnu zdravstvenu zaštitu kao područje kojim će se profesionalno baviti, upozorava Bressan.

Nešto tu treba promijeniti

Dodaje za primjer da se u PZZ-u pružaju istovjetne usluge kao u bolnicama i poliklinikama, poput monitoriranja krvnog tlaka ili EKG-a, a koje primarcima HZZO plaća od 14 do 17 posto manje nego bolnicama. Za to, prema njegovom mišljenju, nema temelja jer su oprema na kojoj se radi, sam postupak i edukacija liječnika isti.

– Ne samo mi primarni liječnici, već i domovi zdravlja suočavaju se s većom razlikom između prihoda od HZZO-a i troškova poslovanja.

Iz tog razloga zadnjih nekoliko godina upozoravamo da u ugovornim odnosima treba nešto promijeniti i nudimo trajna rješenja. HZZO ne pokuzuje nikakvu namjeru da to posluša, a naši se prijedlozi zaobilaze.

Mislim da će se do kraja godine započeti s otvaranjima stečajnog postupka nekih domova zdravlja, a čini mi se da je to i cilj HZZO-a. Ministar je zatražio da se krene u tripartitno pregovoranje, no HZZO je ignorirao i zahtjev samog ministra, kaže Bressan.

U ovom trenutku broj obiteljskih liječnika pao je na 2.186, od potrebnih 2.436. Među njima čak 236 liječnika starije je od 65 godina, a starijih od 60 godina je 834.

Bit će još i gore

U KoHOM-u upozoravaju kako će u idućih pet godina 40 posto stanovnika će ostati bez temeljnog liječnika. Podsjećaju da dnevno kroz ordinacije prođe gotovo 200.000 bolesnih ljudi.

– Ako ne uspijemo u pregovaranju s HZZO-om, pacijenti mogu očekivati dva scenarija. Prvi, da će mlađi, nestimulirani liječnici preusmjeravati ih u bolnice uz ekspoloziju čekanja i porast smrtnosti, a drugi, zatvaranje ordinacija i bez otvaranja novih. Dnevno 200 tisuća stanovnika Hrvatske zatraži zdravstvenu skrb, a kad se počnu zatvarati ordinacije, imat ćemo ljude bez izabranog liječnika koji će biti prepušteni objedinjenom hitnom prijemu u bolnicama.

Svakako treba napomenuti da je odnos liječnika primaraca koji danas stječu uvjete za mirovnu i novih koji ulaze u sustav u ovom trenutku 100 naprama 10, upozorava Bressan.