Korčulanski forum

Klasić: ‘Migranti trebaju Europi. Hrvatska bi ih trebala naseliti u opustjelim dijelovima zemlje’

Boris Pavelić

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

Povjesničar Hrvoje Klasić kazao je kako je Hrvatska trebala primiti izbjeglice i ponuditi im smještaj u opustjelim dijelovima zemlje. „Migranti trebaju Europi. Treba ih uključiti u društvo“, drži Klasić



Svjedočimo normalizaciji opasne ksenofobije, kojoj se moramo oduprijeti. Ljevica mora postići da se problem migracija riješi drukčije, jer ako se sadašnje stanje nastavi, muslimani bi mogli postati novi Židovi, upozorio je sarajevski politolog Nerzuk Ćurak na trećoj večeri „Foruma za raspravu o izazovima i nasljeđu ljevice“, koji je sinoć završio u Korčuli.


Ćurak drži da „ideja Europske unije uopće nije potrebna, ako ćemo vraćati Europu suverenih nacionalnih država“. „Čemu Orbanova Europa? Što će nam tvrđava EU?“, pitao je Ćurak, naglašavajući da bi se ljevica morala suprotstaviti resuverenizaciji europskih država, umjesto što u njoj sudjeluje.


„Dojam je da je ljevici liberalizam veći problem od nacionalizma. Ali, nacionalizam je najveći problem današnjeg svijeta. On je okamenjena zvijer koja ne dopušta da se društvo dinamizira“, ustvrdio je sarajevski profesor, zauzimajući se za „povezivanje ljevice i liberalizma, kao ideje slobode, protiv nacionalizma“. Jer, „bojim se simbioze ljevice i desnice.“




Zagrebački publicist i književni kritičar Boris Postnikov govorio je o „pripitomljavanju NOB-a“, naglasivši kako treba reafirmirati pozitivno nasljeđe Narodnooslobodilačke borbe (NOB) koje bez komunista ne bi bilo.


Republikanizam, opće pravo glasa i granice današnje Hrvatske, kazao je Postnikov, živo su nasljeđe NOB-a koje se uzima zdravo za gotovo. „Ali, nije to palo s neba. To su vrijednosti izborene u NOB-u“, podsjetio je.


Skup je u nedjelju navečer završio tribinom o budućnosti Europe, kojom su dominirale teme europskog odnosa prema izbjeglicama te vrijednosti Europske unije.


Beogradski redatelj Zlatko Paković drži kako se izbjeglice, prihvaćajući rizik opasnog putovanja, najviše žrtvuju za Europu, pa „zaslužuju da se budućnost Europe gradi na njihovim sudbinama“.


Splitski ekonomist Toni Prug, koji živi i radi u Velikoj Britaniji, upozorio je da Europa „licemjerno otvara tržišta a žicama zatvara granice“, te predvidio da će se „nevidljive rijeke krvi koje teku svijetom jednom možda vratiti u Europu“.


Slovenski kulturolog Mitja Velikonja podsjetio je kako u Europu dolazi samo dva posto od ukupnog broja izbjeglica u današnjem svijetu, dok većina u užasnim uvjetima ostaje živjeti blizu mjesta sukoba.


Velikonja se usprotivio i pojmovnom razdvajanju došljaka na „izbjeglice“ i „migrante“, jer, kako kaže, „izbjeglica je i onaj koji bježi od ekonomskog beznađa“.


Nerzuk Ćurak ustvrdio je kako u govoru o izbjegličkoj krizi administraciju Europske unije treba razlikovati o vlasti nacionalnih država koje odbijaju pomoći izbjeglicama, jer EU „ipak održava tenziju“ prema protuimigrantskim politikama europskih suverenih država.


Povjesničar Hrvoje Klasić kazao je kako je Hrvatska trebala primiti izbjeglice i ponuditi im smještaj u opustjelim dijelovima zemlje. „Migranti trebaju Europi. Treba ih uključiti u društvo“, drži Klasić.


Sudionici tribine podijelili su se oko podrške i protivljenja EU, pa su Toni Prug, Mitja Velikonja i feministkinja Vedrana Bibić vehementno kritizirali EU kao kolonijalnu tvorevinu koja izvozi nasilje a izgrađena je, prema Bibić, „na potpuno pogrešnim temeljima“.


Tome su se suprotstavili Zlatko Paković, riječki publicist Vuk Perišić, Hrvoje Klasić i Nerzuk Ćurak, podsjećajući da je ideja ujedinjene Europe inspirirala šezdeset godina mira u Europi.


„Nacionalne države žele uništiti ideju EU. Nemojmo olako odustajati od ideje EU, jer ona je sve što imamo. Problema je mnogo, ali oni bi mogli biti mačji kašalj u odnosu na ono što bi se moglo dogoditi da Europa postane vlasništvo fašista“, upozorio je Ćurak.


Trodnevni „Forum za raspravu o izazovima i nasljeđu ljevice“ organizirali su Udruga antifašističkih boraca i antifašista Korčule i Nova Ljevica u povodu 50. obljetnice 1968.,te kao podsjećanje na Korčulansku ljetnu školu, na kojoj su od 1964. do 1974. raspravljali ugledni svjetski filozofi toga vremena.