Kada je HDZ dovoljno širok i dovoljno snažan, najbolje rezultate postiže kada na izbore ide samostalno - Karlo Ressler / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Bilo je i neutemeljenih interpretacija koje su išle puno dalje od onoga što sam rekao. Ali prošlo je vrijeme polaganja nekakvih političkih zakletvi vjernosti. Godine 2020. se ne može očekivati razmišljanje u kategorijama političkih prisega, a posebice unaprijed, prije nego su i raspisani izbori. Moramo inzistirati na znanju i poštenju, nastaviti s modernizacijom HDZ-a i prilagodbom izazovima današnjice
HDZ-ov član Europskog parlamenta Karlo Ressler u razgovoru za naš list govori o svom djelovanju u Bruxellessu, aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj i naravno o predstojećim unutarstranačkim izborima u vladajućoj stranci.
Hoćete li se kandidirati na izborima u HDZ-u i koga ćete podržati za predsjednika?
– Svi trebamo sudjelovati u demokratskom procesu unutar HDZ-a. Odgovornost je svakog člana izreći svoje mišljenje o tome kako osnažiti HDZ da budemo spremni za parlamentarne izbore. Preduvjet za to je da razgovaramo otvoreno i iskreno jedni s drugima. Trebamo biti realni i prepoznati sva postignuća koja su ostvarena. Ali isto tako prepoznati da je HDZ trenutno pred izazovima na koje treba znati dobro odgovoriti. Ovo je prilika da se konsolidiramo, da ojačamo stranku, izvučemo pouke iz prethodnih izbora i biramo kandidate koji su se dokazali svojim radom, sposobnošću i osobnim integritetom te mogu donijeti pobjedu HDZ-a na izborima. Uvjeren sam da iz ovih unutarstranačkih izbora možemo izaći jači.
Prije dva tjedna ste rekli da nitko nema apriori bjanko podršku. Hoćete li podržati Andreja Plenkovića ili nekog drugog za predsjednika HDZ-a?
– Meni se to čini kao dosta normalan stav. Bilo je i neutemeljenih interpretacija koje su išle puno dalje od onoga što sam rekao. Ali prošlo je vrijeme polaganja nekakvih političkih zakletvi vjernosti. Godine 2020. se ne može očekivati razmišljanje u kategorijama političkih prisega, a posebice unaprijed, prije nego su i raspisani izbori. Moramo inzistirati na znanju i poštenju, nastaviti s modernizacijom HDZ-a i prilagodbom izazovima današnjice. Moramo objektivno sagledati rezultate, sve ono što je napravljeno, ali i kako osnažiti HDZ. I zbog svega toga smatram da je na predstojećim unutarstranačkim izborima Andrej Plenković najbolji odabir za HDZ, ali isto tako smatram da je iznimno važno da se u vodstvu HDZ-a okupe svi dijelovi stranke.
Znači smatrate da Plenković treba ostati na čelu stranke?
– Bio sam jasan, ali ne bih proces stranačkih izbora sveo samo na to pitanje.
Ali izbori se svode, i u javnosti i unutar samog HDZ-a, na to tko će biti predsjednik.
– Bilo bi loše da se sve svodi samo na to jedno pitanje. Naravno, itekako je bitno tko će biti predsjednik. Andrej Plenković je preuzeo stranku u iznimno teškim okolnostima 2016. gdje smo uspjeli, velikim dijelom i zahvaljujući njegovim osobnim kvalitetama, osigurati pobjedu na parlamentarnim izborima. Kasnije je predvodio Vladu koja iza sebe ima odlične rezultate. Danas gospodarski rastemo na zdravim osnovama uz razduživanje, razina zaposlenosti je rekordna i raste, imamo donedavno nezamisliv suficit državnog proračuna, europski fondovi se koriste puno uspješnije… Jasno je da ima još puno posla, ali to su nesporne činjenice koje ovoj Vladi svi trebaju priznati. Zbog svega toga HDZ ima posebnu odgovornost suprotstaviti se razarajućim pozicijama s jedne strane, ali i isto tako i dokazano neuspješnim politikama upravljanja Hrvatskom s lijeve strane političkog spektra.
Jasan identitet
Stranka je na europskim izborima postigla dosad najlošiji rezultat na državnoj razini, a zatim su izgubljeni i predsjednički izbori. Ljudi koji će se kandidirati protiv Plenkovića smatraju da je za to kriva njegova politika, fraza koja se koristi je da je stranka otišla previše prema centru i da su je zbog toga napustili desni birači.
– To je dosta pojednostavljeni pogled na stvari i simplificirana matrica. Moramo nastaviti prilagođavati HDZ novom političkom okruženju. Danas se drugačije živi, drugačije komunicira i drugačija su očekivanja od politike nego prije desetak godina. To je posebno očito kada se pogledaju rezultati u urbanim sredinama i trendovi u političkim odabirima mlađih generacija. Jasan identitet je itekako važan, a barem je podjednako važno beskompromisno inzistiranje na poštenju i osobnom integritetu svakog našeg člana koji obavlja dužnost na bilo kojoj razini vlasti. Unutar HDZ-a ima mjesta i za demokršćane, i za građanski centar, i za jednu snažniju konzervativnu opciju. To je bila pobjednička formula HDZ-a na svim dosadašnjim izborima. I jedino takav, jedinstven HDZ može pobijediti na parlamentarnim izborima.
Karlo Ressler / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Kritičari Plenkovića ističu da je baš ta konzervativna opcija zanemarena. Da više nema desnog krila.
– Gledam upravo na ove izbore kao na priliku da osnažimo sve dijelove HDZ-a. I zbog toga i smatram da su izuzetno bitne i dužnosti zamjenika i četiri potpredsjednika, koji se svi direktno biraju po načelu jedan član, jedan glas.
Kako vam se čine ove izjave podrške Plenkoviću, posebno njihova forma?
– Poštujem pravo svakog člana da izrazi svoje mišljenje. Istodobno, na unutarstranačkim izborima se trebamo nadmetati prvenstveno razmjenom novih ideja, svojim radom i prijedlozima o tome što možemo bolje. To bi, po meni, trebala biti glavna ideja unutarstranačkih izbora. Trebamo otvoren, realan i iskren razgovor – i o postignućima koja bi neki htjeli umanjiti, i o izazovima pred nama.
Plenkovićevi oponenti ga napadaju da je lista za europske izbore bila loša jer da na njoj nije bilo te, uvjetno rečeno, konzervativne opcije. Ali recimo vas se doživljava kao nekog s konzervtivnim svjetonazorom, ali on u toj kampanji nije uopće došao do izražaja. Osim vas na listi je bio i Tomislav Sokol koji također ima slična stajališta, ali u kampanji birači to nisu mogli primijetiti. Čija je to greška?
– Bili smo otvoreni oko toga u što vjerujemo i što zastupamo, a tako djelujemo i u Europskom parlamentu.
Hoću reći, na listi jest bilo, uvjetno rečeno, desno, konzervativno krilo, ali je ono ostalo potpuno nevidljivo.
– Ne mogu se složiti, a i ne mislim da je to bio ključni element. Uostalom, HDZ je na europskim izborima dobio 40.000 više glasova od SDP-a. Trebamo se prilagođavati promjenama koje se događaju u društvu. Tu najviše mislim na način komunikacije. Imamo stvarne rezultate iza sebe. Hrvatska je danas puno uređenija zemlja nego što je to bila prije tri godine, ako se stvari gledaju objektivno. I to je poprilično jasno. A opet, izgleda da nažalost nismo bili dovoljno uspješni u komuniciranju toga. To je nešto na čemu ćemo morati poraditi.
Istanbulska konvencija
Je li vam žao što ste prihvatili prvo mjesto na listi za europske izbore?
– Nije, iako je takva pozicija osobno bila puno zahtjevnija. Procjena vodstva HDZ-a je bila da je to najbolje za stranku.
Karlo Ressler / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Istanbulsku je konvenciju bez problema CSU ratificirao u Bavarskoj. I CSU i Bavarska su puno konzervativniji nego što su HDZ i Hrvatska. I to je prošlo bez političke štete za CSU. Zašto je to u Hrvatskoj postalo političko oružje kojim se tuče po aktualnom vodstvu stranke.
– U Hrvatskoj je to imalo nerazmjerno veće političke posljedice.
Je li suština greške u tome da je stranci to nametnuto, a da nije prije toga bila pripremljena za nešto takvo?
– Ne vidim pretjeranog smisla biti general poslije bitke. Bilo je puno onih koji su samo čekali priliku napasti HDZ i kojima je to bilo pitanje političkog plijena, a ne istinski vrijednosno pitanje.
Na sjednici predsjedništva stranke, kada se o tome raspravljalo, vi ste, po informacijama koje su se pojavile u medijima, bili među onima koji su predlagali da se zastupnicima po tom pitanju dozvoli glasanje po savjesti. Je li to točno?
– Uvijek govorim ono što držim ispravnim.
Kako je to bilo prihvaćeno? To se naime tumačilo kao prvi sukob Resslera i Plenkovića.
– Dobro smo surađivali i prije i poslije toga jer Andrej cijeni otvoren stav i kritičko razmišljanje. I tada, kao i danas, iznosio sam iskreno koje je moje mišljenje, što je uostalom i bila moja uloga kao savjetnika.
Kako je to primio predsjednik stranke?
– Razgovarali smo otvoreno. Tri sam godine bio savjetnik predsjednika Vlade, prije toga tri godine suradnik u Europskom parlamentu. Jasno je da je bilo i pitanja u kojima se nismo potpuno slagali. Ali vjerujem da je razlog zbog kojeg smo dobro surađivali i to što sam imao svoj stav i nisam ga imao problema iznijeti. Jedno od obilježja mandata Andreja Plenkovića je svakako podupiranje izgradnje jedne nove generacije mladih ljudi koji će biti spremni preuzimati odgovornost u hrvatskoj politici.
(Ne)željene koalicije
Je li koalicija s HNS-om bila greška?
– Kada je došlo do razlaza s MOST-om bilo je jasno da ne postoji previše drugih opcija. HNS nam nije svjetonazorski bliska stranka. Alternativa su bili izvanredni izbori u iznimno teškim okolnostima eskalacije krize u koncernu Agrokor koja je prijetila urušavanjem hrvatskog gospodarstva. Predsjedništvo je tada jednoglasno podržalo koaliciju. Pitanje partnerstva smatram jednim od ključnih političkih pitanja i bitno je odrediti se prema potencijalnim budućim koalicijama.
Karlo Ressler / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Zbog čega se Plenkovića napada i iz stranke i iz desne opozicije zbog koalicije s SDSS-om iako je ta stranka imala čak i potpredsjednika Vlade kod nekih prijašnjih HDZ-ovih premijera?
– Nemam nikakve dileme da je dobro da surađujemo s manjinama, da je to demokratski doseg, ali i da SDSS može napraviti osjetno više za bolje međunacionalne odnose.
Je li vodstvo stranke moglo bolje iskomunicirati cijelu priču? Sanadera nitko nije napadao zbog koalicije sa SDSS-om.
– Dobar dio napada sigurno proizlazi iz dosta pragmatičnijih razloga nego ideoloških.
Na posebnoj konferenciji za novinare predstavljena je stranačka oporba. Kako vam se to čini? U kakvim ste odnosima s Kovačem i Stierom?
– Dobro je da će biti više kandidata. Svatko se ima pravo kandidirati, ovi izbori trebaju biti najdemokratičniji u povijesti HDZ-a i to je i razlog zašto smo modernizirali Statut stranke. Davora Ivu Stiera poštujem, slažemo se oko puno toga i vjerujem da ćemo i ubuduće kvalitetno surađivati.
Hoće li se dogoditi da oni koji izgube stranačke izbore budu marginalizirani?
– Naša pobjednička formula je da moramo biti uključivi, i da u HDZ-u mora biti mjesta za sve segmente koje on tradicionalno obuhvaća. Da to mora biti očito i po politikama, ali i u samom vodstvu HDZ-a. HDZ koji bi inzistirao samo na jednoj, bilo kojoj, od naših sastavnica, sigurno ne bi mogao pobijediti na sljedećim parlamentarnim izborima.
Izravni izbori
HDZ prvi puta bira predsjednika na izravnim izborima, a da ima više kandidata. To je i veliki logistički izazov. Može li se dogoditi da neke tehničke poteškoće generiraju i političke, posebno u slučajevima gdje će izborni ishod biti jako tijesni?
– Promjenama Statuta 2018. željeli smo modernizirali i demokratizirali temeljni dokument HDZ-a. To je uostalom bilo i jedno od predizbornih obećanja Andreja Plenkovića. Vjerujem da će HDZ sada dokazati da je moguće osigurati zajamčene demokratske standarde. Tako da očekujem fer i demokratsku unutarstranačku utakmicu.
Možda bi bolje rješenje bilo da se stranački izbori uvijek održavaju nakon parlamentarnih.
– Taj se dio Statuta nije mijenjao nego se redoslijed izbora promijenio izvanrednim parlamentarnim izborima 2016. Još od ranije je određeno da mandat stranačkih dužnosnika traje četiri godine zbog toga što se jedino tako osigurava pravna sigurnost i određeno trajanje mandata.
Bi li zakonom trebalo utvrditi demokratske standarde koje bi onda morale poštovati sve stranke?
– Ustavom je određeno da unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima.
Karlo Ressler / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Ali to je široka norma, a zakon bi to mogao detaljnije propisati.
– To jest određeno na jednoj načelnoj razini, ali bilo bi pogrešno zakonom to uređivati detaljnije. Nije moguće svako ponašanje regulirati propisom. Bitno je imati dobar normativni okvir, ali u ovom slučaju je još bitnije razvijati političku kulturu.
Ako HDZ nakon parlamentarnih izbora ne bi mogao sastaviti Vladu na uobičajeni način – manje stranke plus osam zastupnika manjina – bi li trebalo prvo o sastavljanju Vlade pregovarati sa SDP-om ili sa zastupnicima desnice? Pitanje jest malo »ki bi da bi«, ali takva situacija bi se jako lako mogla dogoditi.
– Kao prvo, ključno je da HDZ ostvari što bolji rezultat na parlamentarnim izborima kako bi imao snažnu poziciju za sastavljanje nove Vlade. Koalicija sa SDP-om teško mi je zamisliva.
Treba li HDZ na parlamentarne izbore izaći samostalno ili u koaliciji s nekim manjim strankama?
– Kada je HDZ dovoljno širok i dovoljno snažan, najbolje rezultate postiže kada na izbore ide samostalno.
Može li se dogoditi da ako lijeva oporba ide zajedno na izbore u jednom bloku da dobije više mandata od HDZ-a koji bi izašao samostalno?
– Na parlamentarnim izborima će građani ponajprije birati između dva potencijalna premijera. To će biti ili Andrej Plenković ili Davor Bernardić. Tako da će to biti ključni izbor sljedećih parlamentarnih izbora koji će još jednom pokazati da je HDZ jedina snaga koja može kvalitetno i odgovorno voditi državu.
Karlo Ressler / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Hoćete li se kandidirati na unutarstranačkim izborima?
– Izbori još nisu ni raspisani. Fokus mog rada je u Europskom parlamentu. Ali na ovaj ili onaj način ću sudjelovati u unutarstranačkim izborima. To je pravo i dužnost svakog člana.
Ključna tema
Kako komentirate dosadašnji tijek hrvatskog predsjedanja Vijećem EU?
– Predsjedanje je počelo uspješno. Nakon posjeta Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća Hrvatskoj te svečanog otvaranja predsjedanja u Zagrebu i Bruxellesu, predsjednik Vlade Plenković predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Ovaj tjedan je više od polovice ministara prezentiralo programe i održalo rasprave s nadležnim odborima Europskog parlamenta. Ima puno aktivnosti, kreću različite formacije Vijeća kojima predsjedaju naši ministri te sastanci na svim razinama. Komentari koji dolaze do mene, posebice od stranih kolega, su poprilično pozitivni. Ostavili smo dobar dojam u prvim tjednima i vjerujem da će se tako i nastaviti.
Koja bi mogla biti postignuća hrvatskog predsjedanja vezano za procese u EU?
– Ključna tema 2020. na europskoj razini bit će pregovori o višegodišnjem europskom proračunu. Samim time će onda uvelike biti obilježeno i hrvatsko predsjedanje. Zbog toga je logično da je pravovremeni dogovor o proračunu prvi prioritet, bez obzira što je nakon finskog predsjedanja pregovore preuzeo predsjednik Europskog vijeća. Nužno je nastaviti s najuspješnijim europskim politikama solidarnosti koje su usmjerene na smanjivanje gospodarskih razlika unutar Europe između država članica i njihovih regija, ali i osigurati dovoljno sredstava za nove europske izazove – ubrzane gospodarske, tehnološke, klimatske promjene. Tema koja će biti prisutna, i koja će dominirati i ovoga tjedna na plenarnoj sjednici Parlamenta u Bruxellesu, je svakako i uređeno povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije krajem ovog mjeseca te s tim povezana uspostava pregovaračkog mandata za buduće odnose. Ovo je prvi puta da neka država svoje odnose s Europskom unijom regulira iz većeg u manji stupanj integracije te će pregovori o novim odnosima biti zahtjevni. Treća tema je proširenje Europske unije, u okviru koje se namjerava u svibnju organizirati sastanak na vrhu. Realni smo oko atmosfere koja u nekim državama članicama postoji oko proširenja, ali na sastanku se namjerava dati novi zamah i okvir politici za države jugoistočne Europe koji doprinosi reformskim procesima i stabilnosti u našem susjedstvu. Hrvatska će uložiti napore da se pozitivno vrednuje dosadašnje reformske rezultate Sjeverne Makedonije i Albanije te da se donese pozitivna odluka o otvaranju pregovora o pristupanju. Unija se nalazi na početku novog petogodišnjeg institucionalnog i legislativnog ciklusa. Zato uz nekoliko tema na kojima se nastavlja raditi, ima i nekoliko onih koje tek započinju. Jedan od takvih primjera je i poduzimanje prvih koraka u razvoju Europskog zelenog sporazuma, ali i uspostavljanje Konferencije o budućnosti Europe. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja trebala bi započeti Konferencija, a posebnu ulogu oko osmišljanja okvira takve konferencije imat će potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.
Koje su koristi za samu Hrvatsku od činjenice da će nakon šest godina članstva predsjedati Vijećem EU?
– Hrvatska geografski, povijesno i kulturološki pripada Europi, a sada nakon šest godina kao članica Europske unije postali smo i njeno simboličko središte. Naše politike su u fokusu svih europskih zemlja što je velika prilika za još snažnije međunarodno pozicioniranje. Tijekom predsjedanja održat će se više od 200 sastanaka diljem zemlje čime ćemo dodatno približiti europskoj javnosti našu kulturu i tradiciju, uz inovativnost, a našim građanima Europsku uniju. Značaj predsjedanja ne bi trebalo precjenjivati, ali nikako niti podcjenjivati. Imamo priliku pokazati svoje kvalitete, ojačati svoj utjecaj i strateški se pozicionirati. Svi koji su prošli kroz proces predsjedanja ističu kako je nemoguće u potpunosti razumjeti način donošenja odluka prije predsjedanja. Predsjedamo u zanimljivo vrijeme kada se Unija suočava s mnogim izazovima koje smo prepoznali u prioritetima – migracije i sigurnost, postizanje konsenzusa oko novog europskog proračuna, posljedice nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine, nastavak uspješnih politika EU poput kohezijske ili politike proširenja, borba protiv klimatskih promjena. U svim će tim temama Hrvatska predvoditi Uniju, što svakako jača i naše institucionalne kapacitete.
Karlo Ressler / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Debata o migracijama
Može li hrvatsko predsjedanje pomoći Albaniji i Sjevernoj Makedoniji u njihovim nastojanjima da postanu članice EU?
– Politika proširenja jedna je od najuspješnijih politika Europske unije, koja je donijela stabilnost i razvoj u velik dio Europe, što možemo potvrditi i iz svoje perspektive. Europski put Skoplja i Tirane, uz izniman napredak u ostvarenim reformama, prepoznala je Europska komisija u svom izvještaju, ali i većina država članica Europske unije. Upravo zbog navedenih razloga prošlogodišnje blokiranje početka pregovora za ove dvije zemlje jugoistočne Europe vidim kao veliku stratešku pogrešku koja je dovela u pitanje vjerodostojnost cijele Europske unije. Političko blokiranje pojedinih država članica, poput Francuske, štetna je za zemlje koje teže europskoj perspektivi, ali i otvaraju značajan utjecaj ostalim globalnim akterima na ovim prostorima. Zbog toga sastanak na vrhu u Zagrebu u svibnju postaje još važniji za europsku perspektivu cijele jugoistočne Europe. Hrvatska je preuzela odgovornost te iskazala dobru volju kako bi na zagrebačkom summitu postigli konsenzus država članica i deblokirali pristupne pregovore, uz jasno ispunjenje svih kriterija za pristup. Uvjeren sam kako će Europska komisija, za vrijeme hrvatskog predsjedanja, predložiti revidiranu metodologiju kako bi sami pregovori, kroz koje je Hrvatska prolazila više od šest godina, jamčili vjerodostojnost. Kroz parlamentarno Izaslanstvo za odnose s Albanijom nastavit ću podupirati njihov put prema Europskoj uniji.
Kako komentirate napade nekih europarlamentaraca na Hrvatsku koji optužuju našu policiju za grubo postupanje s migrantima koji pokušavaju ilegalno ući iz BiH?
– Debata o migracijama će još dugo biti jedno od ključnih političkih pitanja jer obuhvaća cijeli niz moralnih, humanitarnih, sigurnosnih i ekonomskih aspekata. Zbog toga niti ne čudi da je redovito i među pitanjima koja najviše brinu europske građane. Hrvatska podnosi ogroman dio nezakonitih migracijskih kretanja prema Europi, a u posljednje vrijeme i političkih pritisaka aktera koji bi željeli promijeniti politiku hrvatske Vlade koja odgovorno štiti najdužu kopnenu granicu Europske unije. Izabrali smo jedini pravi pristup, politiku između dva ekstrema – bodljikave žice i otvorenih granica. To će na Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta u ponedjeljak predstaviti i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović, što će uslijediti nakon javne potvrde i od njemačkog ministra Seehofera koji je krajem ovog tjedna naglasio kako hrvatska policija ispravno štiti europsku granicu. Znanstveno sam proučavao temu trgovanja ljudima i shvaćam koliko je patnje povezano s iskorištavanjem osoba u iznimno teškim životnim situacijama, a osobito na migracijskoj ruti. Zato se treba obračunati sa organiziranim skupinama krijumčara i trgovaca ljudima koji profitiraju na tuđoj nevolji. Imamo odgovornost prema svim europskim građanima zaštiti hrvatsku granicu jer je to preduvjet bilo kakve reforme sustava migracija i azila, koja je potrebna.
Čemu se može nadati BiH?
– Imamo odgovornost pomoći BiH da što prije dobije status kandidata i otvori pristupne pregovore kada se za to steknu uvjeti. HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu su i u proteklim mandatima dali velik doprinos europskom putu Bosne i Hercegovine. To ostaje jedna od strateških zadaća djelovanja HDZ-a u Europskom parlamentu, jasno u suradnji s hrvatskom Vladom i predstavnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Zalaganje za ravnopravnost Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda BiH pokazujemo i činjenicom da je jedna od naših zastupnica Željana Zovko predstavnica Hrvata iz Bosne i Hercegovine s bogatim diplomatskim iskustvom. Hrvatska će tijekom predsjedanja biti zagovornik napretka Bosne i Hercegovine i u tome joj možemo pomoći svojim znanjem i iskustvom iz procesa pristupanja Uniji. Za to će prilika biti sastanak na vrhu država članica i država zapadnog Balkana u svibnju. Kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, Hrvatska ima odgovornost prema Bosni i Hercegovini, a prije svega prema osiguravanju ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda. Podržavamo europski put BiH i sve reformske procese koji se u tom smjeru poduzimaju, a osobito reformu izbornog zakonodavstva. Puno je posla pred BiH u ispunjavanju kriterija, ali kroz cijeli taj proces Hrvatska će pružiti pomoć.
Hrvatski interesi
U prošlom sazivu Europskog parlamenta došlo je do suradnje Tonina Picule (SDP) i Davora Ive Stiera (HDZ) vezano za Rezoluciju o BiH. Kakva je danas komunikacija hrvatskih europarlamentaraca iz različitih političkih opcija?
– Imamo različita razmišljanja o cijelom nizu europskih politika, pripadamo različitim političkim opcijama, ali surađujemo kada su hrvatski interesi u pitanju. Nakon što je dio slovenskih eurozastupnika pokušao spriječiti potvrdu Europske komisije da je Hrvatska spremna za Schengen, zajedničkim smo pismom svih hrvatskih zastupnika pozvali Komisiju da se odupre politizaciji procesa. Vjerujem da će biti još takvih prilia.
Zbog čega su HDZ-ovi europarlamentarci nedavno bili suzdržani prilikom glasanja o Rezoluciji Europskog parlamenta o Mađarskoj i Poljskoj iako je Europska pučka stranka (EPP) preporučila da se glasa za?
– Postupak temeljem članka 7. Ugovora o Europskoj uniji je pokrenut nakon utvrđivanja očite opasnosti od ozbiljnog kršenja vrijednosti na kojima se temelji Unija. Budući da je navedeni postupak u tijeku, smatramo da je u njegovom okviru potrebno utvrditi sve relevantne činjenice, ne remeteći pri tome ravnotežu između različitih europskih institucija propisanu Ugovorima. HDZ dijeli zabrinutost koja u Europskoj uniji postoji već niz godina vezano uz poštivanje vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti u pojedinim državama članicama, osobito u području funkcioniranja ustavnog poretka, pravosuđa, akademskih i medijskih sloboda. U velikom dijelu radi se o područjima u kojima je Hrvatska, kako bi ušla u Europsku uniju, morala zadovoljiti vrlo visoke standarde. O mogućoj uspostavi i obliku dodatnih mehanizama vezanih uz vladavinu prava i eventualne sankcije prema državama članicama, koji se spominju u prijedlogu Rezolucije, trebala bi se prvo provesti široka rasprava, budući da se radi o iznimno osjetljivom političkom i pravnom postupku. Navedeni postupak bi trebao biti zadnje sredstvo, ultima ratio, protiv države članice kada se svi drugi načini osiguravanja poštivanja temeljnih vrijednosti pokažu neuspješni.
Tko će biti predsjednik EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu?
– Dubravka Šuica vodila je HDZ-ov Klub u Europskom parlamentu šest godina. Od kada je postala potpredsjednica Europske komisije, u Europskom parlamentu ju je zamijenila Sunčana Glavak prije nekoliko tjedana i još nismo izabrali novog predsjednika Kluba. Predsjednika, prema Statutu, biraju eurozastupnici na prijedlog Predsjedništva. Kao delegacija djelujemo kompaktno i složno, odlično surađujemo i tako ćemo i nastaviti.
