Foto Arhiva/NL
povezane vijesti
- HNB: Snažno potrošačko kreditiranje i rastući teret otplate novih stambenih kredita povećavaju rizike
- Europska središnja banka snizila kamatne stope, ali dužnici to neće osjetiti. Dio kredita će i – poskupjeti
- Rast kamata sve se jače odražava ne nekretninski biznis u Europi, evo kakve posljedice se mogu očekivati u Hrvatskoj
Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u europodručju na kraju 2022. dosegnula je tri posto, a u Hrvatskoj iznosila je 2,6 posto, piše u utorak Večernji list, navodeću da si ulaskom u eurozonu banke počele nuditi kredite s fiksnom kamatom tijekom cijelog roka otplate.
Borba s inflacijom i valovi podizanja referentnih kamata u Europi nezaustavljivo su se počeli prelijevati na uvjete kreditiranja domaćih banaka.
Iako su iz Hrvatske narodne banke ustvrdili da realno nema potrebe za podizanjem kamatnih stopa jer se bankama oslobodilo oko 14 milijardi eura “zamrznute” likvidnosti ulaskom u eurozonu, aktualna tranša državnog subvencioniranja stambenih kredita pokazuje da su ponuđene stope bitno porasle u odnosu na prošlu godinu.
Dio banaka ponudio je čak zakonski najvišu moguću signalizirajući da im je ograničenje efektivne kamate na 3,75 posto granično isplativo.
Ipak, kupnja nekretnine kreditom u Hrvatskoj trenutačno je povoljnija nego u eurozoni, a pogotovo u odnosu na kupnju u zemljama središnje i istočne Europe koje nemaju euro, piše za Večernji list novinarka Ana Blašković.
