ZAGREB – Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila je 7.378 kuna i nominalno je u odnosu na isti mjesec prošle godine 5,7 posto veća, dok je njezina realna vrijednost ostala ista, objavio je jučer Državni zavod za statistiku. Rast plaće od 399 kuna trebao bi tako osigurati građanima da i ove godine imaju isti životni standard kao lani, odnosno da si mogu priuštiti jednaku količinu roba i usluga, i statistički to možda doista jest tako.

No, ako plaće u veljači nisu naglo porasle, a da to nitko nije primijetio, malo je dobara i usluga koje građani s prosječnom plaćom mogu kupovati u jednakim količinama kao i lani u isto vrijeme. Iako, naravno, nitko ne troši cijelu plaću na samo jedan proizvod, usporedba cijena iz prvog tromjesečja prošle i ove godine pokazuje da građani s prosječnom plaćom mogu kupiti manje goriva, krumpira, ulja, kupusa, većine voća, junećeg mesa, a veća plaća omogućuje im jedino kupnju kojeg kilograma jabuka i svinjskog buta više nego lani. Mjerena većinom dobara koje građani kupuju, plaća je ipak znatno manja nego lani u isto vrijeme.

Skuplje povrće

Zasad od još većeg gubitka kupovne moći građane čuvaju administrativno određene cijene električne energije i plina, ali i one će značajno porasti od početka sljedeće godine, i to uz izdašan Vladin paket koji bi trebao ublažiti to poskupljenje.

Zeljko Lukunic/PIXSELL

S prosječnom hrvatskom plaćom danas bi netko mogao kupiti 567,53 litre benzina, dok je lani prosječna plaća omogućavala kupnju 130 litara, odnosno 18,65 posto više. Situacija s dizelom je još gora, prosječna plaća lani je bila dovoljna za kupnju 721,71 litre dizela, danas se njome može kupiti 191,31 litra, odnosno 26,5, posto manje.

Posljednjih dana stalno se govori o kupnji jestivog ulja, odnosno stvaranju zaliha te namirnice, čije se cijene ovisno o trgovinama kreću od gotovo 15 do 17 kuna po litri. Lani se u prvom tromjesečju ulje prodavalo po cijenama od deset do 11 kuna. To znači da se lani za prosječnu plaću moglo kupiti od 634,5 do 689,1 litru ulja, ovisno o trgovini, dok je danas prosječna plaća dovoljna za 191 do 434 litre ulja, što je 30 posto manje.

Usporedba cijena u posljednjem tjednu veljače i prvoj polovici ožujka, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) pri Ministarstvu poljoprivrede pokazuje i da prosječna mjesečna plaća sada pokriva znatno manje količine krumpira, kupusa, luka, mesa nego što je to bio slučaj prošle godine.

Svinjetina iznimka

Prema prosječnim cijena za Hrvatsku u prodavaonicama u proteklom tjednu Hrvati su za prosječnu plaću mogli kupiti čak 804 kilograma krumpira manje nego u istom tjednu prošle godine. Mjerena u krumpirima, prosječna plaća je vrijedila 38 posto manje nego lani. Nešto bolje prosječna plaća stoji kad je u pitanju kupus, pa je količina tog povrća koja se mogla kupiti lani 14,5 posto veća nego što je to bilo moguće proteklog tjedna. Kad su, primjerice, kruške u pitanju, može ih se kupiti 3,5 posto manje, a prema TISUP-ovoj statistici posljednja objavljena prosječna neto plaća dovoljna je za kupnju 2,6 posto idared jabuka više nego lani.

Neto plaća je na vrijednosti izgubila najmanje kad je u pitanju meso, pa tako danas omogućava kupnju 840,3 kilograma svinjskog buta, što je 2,6 posto više nego lani, ali s druge strane za nju se može kupiti 5,82 posto manje junećeg ramsteka.

Naravno da nitko ne potroši svaki mjesec cijelu plaću na jedan proizvod, ali mjerena u robi koju građani kupuju svaki dan, gorivu, jestivim uljima, krumpirima, kupusu, većini voća ili junetini, prosječna plaća vrijedi znatno manje nego prije godinu dana, unatoč povećanju od gotovo 400 kuna i statističkom podatku da je uspjela pokriti siječanjsku inflaciju.

Čak 30 posto zaposlenih ima plaću manju od 5.000 kuna

Podaci DZS-a otkrivaju i da je medijalna neto plaća u siječnju bila 6.175 kuna, što je 1.203 kune manje od prosječne plaće. Ispod tog iznosa plaću je dobivala čak polovina zaposlenih u Hrvatskoj, dok je ostala polovina dobivala veću plaću. Nešto detaljnija struktura plaća otkriva i to da 30 posto zaposlenih ne dosegne plaću od pet tisuća kuna, te da 40 posto zaposlenih ima plaću do 5,5 tisuća kuna.