Varanje na ispitima, prepisivanje i trgovina seminarskim i diplomskim radovima uobičajena su praksa na hrvatskim fakultetima, a istraživanja kažu – i sve učestalija. Tako na ispitima vara 80,9 posto hrvatskih studenata, a čak 87,3 plagira radove.

Akademsko nepoštenje u Hrvatskoj odskače u odnosu na svjetski prosjek koji iznosi 67,8 posto, a posebno u odnosu na zemlje poput Švedske, gdje se varanjem i plagiranjem služi tek 1,1 posto studenata, ili pak Kanade (6,4 posto) odnosno SAD-a (4,8 posto). Online nastava na fakultetima tijekom pandemije samo je pogoršala stvar.

Ovi dramatični rezultati istraživanja o studentskom nepoštenju prezentirani su na jučerašnjoj konferenciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a istraživanje je proveo dr. sc. Rudolf Kiralj, viši predavač na studiju sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru.

Dugoročni problem

On je upozorio na činjenicu da akademsko nepoštenje nije samo provlačenje do diplome bez mnogo truda, već je to dugoročni problem društva koji vodi njegovom urušavanju.

– Međunarodna istraživanja ukazuju na korelaciju između akademskog i profesionalnog nepoštenja, korupcije i gospodarskog razvoja pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen veći stupanj akademskog nepoštenja, ustvrdio je Kiralj.

Najčešći su oblici prijevara kojima se studenti služe plagiranje, odnosno kupnja tuđeg rada ili kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zaobilaženje detektora plagiranja, prepisivanje na ispitima, lažno predstavljanje…

Uzroci takvih ponašanja povezani su s načinom izvođenja nastave, ponašanjem nastavnika, ali i širim socioekonomskim okruženjem koje tolerira nepoštenje.

– Situacija je alarmantna, to je nasljeđe koje se prenosi iz generacije u generaciju, nitko to ne popravlja, a postoci rastu, i to osobito u kriznim vremenima. Ne smijemo dopustiti da svi prepisuju jer onda neće nitko ništa znati i privreda će stati, upozorava Kiralj.

On na Veleučilištu u Bjelovaru predaje kolegij koji sadrži i temu akademske čestitosti, no smatra da bi bilo dobro da se te teme pojačaju i da edukacija bude kontinuirana. Ovakvo stanje, tvrdi, vodi zemlju u krah.

»Prije ili kasnije, u nekoj generaciji, društvo će zbog toga ispaštati. U zapadnim zemljama to su odavno shvatili, no to je svugdje, pa i kod njih, teško iskorijeniti, ističe Kiralj.

Bez kažnjavanja

Na Pravnom fakultetu u Rijeci već 15-ak godina studenti u okviru predmeta Pravno pisanje slušaju i o temi akademske čestitosti.

– Zabrinjava činjenica da na nekim institucijama nema slučajeva kažnjavanja. To je pokazatelj nerealne slike jer ne možemo reći da problem ne postoji ako sva istraživanja govore suprotno, kaže prof. dr. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta u Rijeci.

I ona se zalaže za sustavno jačanje edukacije i za dosljednu primjenu propisa o stegovnoj odgovornosti studenata. Zadaća je sveučilišnih nastavnika, kaže, da se mlade ljude osposobi za čestito postupanje, jer oni su nositelji budućeg društva.

– Velika je odgovornost na nastavnicima da svojim primjerom to pokažu. Ne idu nam u prilog medijski napisi zadnjih godina. Bilo bi dobro da društvo pokuša promijeniti kulturu razmišljanja o poštenju i više nagrađuje one koji rezultate ostvaruju svojim poštenjem, a ne snalažljivošću.

Sankcije za akademsko nepoštenje su propisane, od gubitka semestra pa do izbacivanja sa studija za teže prekršaje. Propisi su nam savršeni, ali u praksi to ne funkcionira. Akademska je zajednica odraz društva, zaključuje prof. Kunda.