ZAGREB Dok se u Ministarstvu gospodarstva priprema zakon kojim bi država intervenirala u slučaju problema u velikim tvrtkama koje prijete urušavanju gospodarstva, a kojem je javnost već nadjenula ime Lex Agrokor, iz te kompanije šalju poruke da su blizu dogovora s kreditorima koji bi im omogućio poboljšanje likvidnosti, a time i otplaćivanje dijela duga dobavljačima. Međutim, burze ne umiruje ni jedno ni drugo pa su PIK obveznice koje je Agrokor izdao 2014. godine pale na 18,5 nominale, a obveznice koje su izdane na burzi u Irskoj drže se tek iznad 50 posto s time da su i jučer nastavile padati. Te su obveznice u dva mjeseca izgubile više od 40 posto svoje vrijednosti. Istovremeno je na Zagrebačkoj burzi nastavljen pad vrijednosti dionica Agrokorovih kompanija poput Leda ili Jamnice, ali i pad cijena dionica dobavljača tog koncerna.

Prodaja tvrtki

U razgovoru za slovenski Siol.net Lutz Röhmeyer, izvršni direktor za upravljanje fondovima tvrtke Landesmark Berlin Investment, koja je jedna od ulagača u Agrokorove obveznice, poručio je da se situacija u Agrokoru nije stabilizirala, da su obveznice dosegnule vrijednost koju imaju obveznice poduzeća na rubu bankrota, te da se negativna spirala može izbjeći samo brzim djelovanjem. On nije siguran da je pravo rješenje zakon koji priprema hrvatska Vlada, jer smatra da se po EU pravilima ne može odnositi samo na jednu tvrtku, a vjeruje i da je prekasno govoriti o restrukturiranju duga, ako to istovremeno neće značiti promjene u upravi i prodaju dionica Agrokora ili pojedinih poduzeća tog koncerna.

– Pretpostavljam da će uslijediti prodaja pojedinačnih prehrambenih tvrtki, čime bi se spašavala temeljna trgovinska aktivnost. Na raspolaganju će biti barem pola dionica Agrokora, ako ne i sve, koje trenutno u vlasništvu ima najveći dioničar (Ivica Todorić). Agrokor će dobiti nove vlasnike i novo rukovodstvo, poručio je Röhmeyer, koji otkriva kako su iz Agrokora dobivali obećanja da će se ići na prodaju dionica pojednih tvrtki putem inicijalne javne ponude (IPO).

Naši sugovornici u Agrokoru potvrđuju da je to bio plan, da ga je poremetila sadašnja situacija na tržištu, ali da u kompaniji nisu odustali od toga, ali da će se ti procesi događati nešto kasnije.

Uloga vjerovnika

U Vladi, pak, zasad ne žele otkrivati detalje zakona, čijih sve više verzija kruži u javnosti kroz neslužbene kanale, a vlast poručuje da nijedna od njih nije konačna. No, međutim zajedničko im je, a potvrdilo nam je to više izvora, da dužnik, odnosno u ovom slučaju Agrokor i njegova uprava ili neki njegov vjerovnik mogu pokrenuti postupak kojim bi se tvrtka restrukturirala. No, nakon toga njihov je utjecaj gotovo nikakav odnosno stvar preuzima upravitelj i država, pa tako upravitelj osmišljava i plan restrukturiranja, odobrava ga Vlada, a potvrđuje sud. Taj plan može značiti prodaju tvrtke, prodaju njezinih dijelova, što znači da vlasnik može ostati bez imovine, a da to može osporavati tek naknadnim tužbama. Nije jasno kakva bi bila uloga vjerovnika, koji formiraju odbor, ali njihova potvrda plana restrukturiranja nije nužna.