RIJEKA U Hrvatskoj je u zadnjem tromjesečju prošle godine bilo 1,644 milijuna zaposlenih, što je oko pet tisuća više nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih pao za 46 tisuća, na 154 tisuće osoba, pa je stopa nezaposlenosti iznosila 8,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). No, broj nezaposlenih smanjuje se nažalost prije svega jer ljudi odlaze.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u svom komentaru podataka iz Ankete o radnoj snazi između ostalog primjećuju da se »broj nezaposlenih nastavlja smanjivati četvrtu godinu za redom, dok su dvoznamenkaste negativne godišnje stope rasta prisutne posljednje tri godine.« No, to je, dodaju, »djelomično odraz emigracijskog trenda, ali i negativnih demografskih kretanja.«

Manjak radnika

– Naime, tržište rada ostaje krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i padom broja radno sposobnog stanovništva (devetu godinu za redom). Uz to, Hrvatsku poput drugih država Europe prati proces demografskog starenja, a ne posustaje ni emigracija najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva zbog lakšeg kretanja ljudi u EU-u – ističu analitičari RBA.

Iz HGK-a su pak prije koji dan progovorili o manjku radne snage od pola milijuna ljudi, od čega polovina otpada na prirodni odljev, a preostalih 250.000 ljudi otišlo je u emigraciju. Slobodnih radnih mjesta tako ima više, čak i u ekonomiji koja de facto stagnira s rastom od svega 2,5 posto koji mahom nosi turizam.

Najavljeno je da će se uvesti i beskvotni sustav za uvoz stranih radnika. Statistici kao da pogoduje iseljavanje jer se radnici koji odlaze odjavljuju, brišu iz evidencije. Nešto slično primjećuju i analitičari HNB-a u najnovijem biltenu. Tamo se prvo navodi da su se povoljna kretanja na tržištu rada nastavila i u prva dva mjeseca 2019., iako nešto slabijom dinamikom.

Doprinos građevine

– Ukupan broj zaposlenih u siječnju i veljači bio je za 0,5 posto veći u odnosu na prosjek prethodnih triju mjeseci. Rast zaposlenosti bio je široko rasprostranjen po djelatnostima NKD-a, a najznatniji doprinos rastu dalo je zapošljavanje u sektoru građevinarstva i u ostalim uslužnim djelatnostima – ističu u HNB-u, no odmah nastavljaju kako je istodobno zabilježen nastavak smanjenja nezaposlenosti, na što je, kažu, »u nešto većoj mjeri utjecalo brisanje iz evidencije zbog ostalih razloga (nepridržavanje zakonskih odredbi, odjava s evidencije i nejavljanje) nego zapošljavanje iz evidencije HZZ-a«.

Zbog navedenih se kretanja administrativna stopa nezaposlenosti u siječnju i veljači snizila na 8,5 posto, s 8,9 posto, koliko je iznosila u posljednja tri mjeseca 2018., precizni su u HNB-u. 

Podaci DZS-a pokazuju i da broj radno sposobnog stanovništva od zadnjeg tromjesečja 2017. iz kvartala u kvartal pada. Tako je u zadnjem tromjesečju prošle godine broj radno sposobnog stanovništva bio manji za tri tisuće, dok je u odnosu na zadnje tromjesečje 2017. manji za 14 tisuća. Stopa aktivnosti, odnosno postotni udio aktivnog u radno sposobnom stanovništvu, u četvrtom tromjesečju prošle godine tako je iznosila 51 posto.