Nisu posljednje tri godine bile lagane ni za hrvatske radnike, ni za poduzetnike, ni za državu, ali unatoč pandemiji i energetskoj krizi koju je donio rat u Ukrajini i visokoj inflaciji, broj zaposlenih u Hrvatskoj je porastao, a isto se dogodilo i u Primorsko-goranskoj županiji.

No, razdoblje kriza koje su samo smjenjivale jedna drugu, od proljeća 2020. godine, kad je i hrvatsko gospodarstvo nakratko bilo zaustavljeno, različito je utjecalo na strukturu zaposlenih u različitim hrvatskim regijama.

Iako polako gubi broj zaposlenih, prerađivačka industrija na razini Hrvatske i dalje ima najveći broj zaposlenih, no u PGŽ-u se u tom razdoblju, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku o zaposlenosti po županijama, trgovina zacementirala kao sektor koji u domove Primoraca i Gorana donosi najviše plaća.

Izmjenjivanje kriza

Padao je broj zaposlenih, pa rastao, kao na traci su se izmjenjivale krize, ali u trgovini u PGŽ-u krajem ožujka ove godine radilo je više od 17 tisuća ljudi.

Ta je djelatnost zapošljavala 15 posto od ukupnog broja svih zaposlenih u PGŽ-u, što znači da je gotovo svaki šesti radnik bio zaposlen u trgovini.

Sektor trgovine u PGŽ-u zapošljava tri i pol tisuće, odnosno 25 posto radnika više nego prerađivačka industrija i teško da će se u tom smislu dogoditi neki značajni zaokret u županiji koja se nekada mogla pohvaliti svojom industrijom.

Propast brodogradnje i kriza u drvno-prerađivačkoj industriji nepovratno su promijenili strukturu zaposlenih u PGŽ-u. U odnosu na pretpandemijsko vrijeme u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih pao je za tristotinjak i taj pad se događao postupno posljednje tri godine i u ovoj godini, kad se broj zaposlenih povećao u gotovo svim granama, to se u prerađivačkoj industriji nije dogodilo.

U odnosu na razdoblje prije pandemije u PGŽ-u se broj zaposlenih povećao za oko 1.300, što je povećanje od jedan posto, a uglavnom se to dogodilo zbog rasta broja zaposlenih u graditeljstvu.

Ta je grana donijela u PGŽ-u glavninu povećanja broja zaposlenih u posljednje tri godine, pa je tako u graditeljstvu krajem ožujka bilo zaposleno 9.003 ljudi, što je povećanje za 1.200, ili gotovo 15 posto u odnosu na ožujak 2020. godine.

U djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane u PGŽ-u je krajem ožujka ove godine broj zaposlenih bio otprilike isti kao i u ožujku 2020. godine i gotovo je jednak broju zaposlenih u graditeljstvu.

Turistička županija

Iako je Istarsku županiju po pitanju brodogradnje zadesila ista sudbina kao i PGŽ, a ta županija slovi i kao prva turistička županija u Hrvatskoj, Istra i dalje najveći broj zaposlenih ima u prerađivačkoj industriji.

Broj zaposlenih u toj grani u Istri je jednak kao i u PGŽ-u i u industriji te županije radi gotovo tisuću ljudi više nego u trgovini. Istra u trgovini ima gotovo pet tisuća zaposlenih manje nego PGŽ, odnosno u toj grani radi 12 i pol tisuća ljudi, koliko ih je zaposleno i u turizmu.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nezanemarivu vezu između broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji i registrirane nezaposlenosti, županije koje imaju najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji imaju i najnižu stopu registrirane nezaposlenosti.

Tako je stopa registrirane nezaposlenosti najniža u Varaždinskoj županiji i u ožujku je bila 2,9 posto, a ujedno ta županija ima više od trećine zaposlenih u industriji.

U tom je smislu dobar pokazatelj i usporedba PGŽ-a i Istarske županije. Stopa nezaposlenosti u PGŽ-u u ožujku je bila 5,4 posto, dok je u Istri, gdje je najjača grana još uvijek prerađivačka industrija, bila 3,4 posto.

Ipak, stopa registrirane nezaposlenosti u PGŽ-u je u ožujku ove godine manja nego lani u istom mjesecu, kad je bila 6,1 posto.

Što turistička zarada i gašenje industrije donose u pojedine regije prikazuje primjer Splitsko-dalmatinske županije, koja možda bilježi turističke rekorde i možda će tako biti i ove godine, ali u toj je županiji u ožujku stopa registrirane nezaposlenosti bila čak 11,2 posto.

Unatoč tome, ta županija ima nedostatak radne snage i veliku potrebu za uvozom stranih radnika. Što bi se dogodilo da se Hrvatskoj dogodi još koja godina kakva je bila 2020. godina i kako bi to pogodilo županije gdje pada broj zaposlenih u industriji, nije teško pogoditi.