ZAGREB – Država je, 21 mjesec nakon zagrebačkog i punih devet mjeseci nakon petrinjskog potresa, donijela odluke u tek 7,8 posto zahtjeva što su ih građani podnijeli za obnovu oštećenih ili srušenih kuća ili zgrada, pa je Vlada odlučila ubrzati taj proces izmjenama Zakona o obnovi i od Sabora traži da ih usvoje po hitnoj proceduri.

Da će neuređeni imovinsko-pravni odnosi usporiti, ako ne i blokirati obnovu, upozoravali su i mediji i analitičari od samog izglasavanja zakona prije godinu dana, a stanje na terenu prisililo je Vladu da u novom prijedlogu zakona »zažmiri« na hrvatsku boljku i da odustane od utvrđivanja imovinsko-pravnih odnosa, ali kako će se kuće i stanovi obnavljati, a da im se zapravo ne zna vlasnik, teško je iz samog zakona zaključiti jer se u njemu i dalje spominju vlasnici i kad se govori o pronalasku zamjenskog smještaja i dostavi rješenja za rušenje. Doduše, postoji mogućnost dostave nepoznatom vlasniku na oglasnoj ploči, ali to bi u konačnici opet moglo dovesti do novih sporova. Kad se zakon izglasa u parlamentu i donesu najavljeni pravilnici za njegovo provođenje, za očekivati je da će i ova situacija biti znatno jasnija.

Jednostavna nabava

Novost koja je u potpunosti jasna je to da vlasnici više neće, bez obzira kakve su im socijalne prilike, participirati u konstrukcijskoj obnovi zgrada. Ta izmjena uglavnom se tiče Zagreba, gdje je participacija građana dosad bila 20 posto, ovisno o socijalnom stanju, a sada će 80 posto obnove pokriti država, a 20 posto grad. U županijama u kojima je proglašena katastrofa, obnovu će u potpunosti pokrivati država.

Ministar graditeljstva prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat nakon Vlade je, odgovarajući na pitanje koliko je to dodatnog troška za državu, odgovorio da je riječ o 1,5 do 1,7 milijardi kuna godišnje.

Obnovu bi trebalo ubrzati i to što se pragovi jednostavne nabave, one na koju se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, podižu s 200, odnosno 500 tisuća kuna, na milijun, odnosno 39 milijuna kuna.

Vlada je u Sabor, i to u drugo čitanje, poslala i izmjene i dopune zakona o minimalnoj plaći po kojem se jasno propisuje da poslodavac s radnikom mora ugovoriti bruto minimalnu plaću, čime će se onemogućiti ugovaranje u neto iznosu koje su poslodavci koristili tako da radnicima dodatno ne obračunavaju prekovremene sate, rad blagdanom ili noćni rad.

Kako je već i najavljeno Vlada je donijela odluku, odnosno Zaključak, kojim se Ministarstvu pravosuđa i uprave nalaže da odbije zamolnicu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o preuzimanje kaznenog progona protiv visokorangiranih hrvatskih časnika i generala zbog osnovane sumnje u kršenje međunarodnog prava u okviru operacije Bljesak, a vezano za navodno granatiranje područja Kozarske Dubice i Bosanske Gradiške. Ministarstvo pravosuđa je nakon analize zamolnice i prateće dokumentacije zaključilo, objasnio je ministar Ivan Malenica, da »svrha predmetnog postupanja pojedinih nadležnih tijela BiH nije procesuiranje ratnih zločina ni kažnjavanje pojedinaca odgovornih za zločine, već difamacija same vojno-redarstvene operacije Bljesak kao jednog od ključnih temelja neovisne i teritorijalno cjelovite Hrvatske«.

Razotkriti terorizam

– Udovoljenje zamolbi moglo bi dovesti do narušavanja suvereniteta, sigurnosti i pravnog poretka ili drugih bitnih interesa Republike Hrvatske, istaknuo je Malenica.

Premijer Andrej Plenković i jučer je govorio o oružanom napadu koji se prije godinu dana dogodio ispred zgrade Vlade, kad je teško ranjen policajac Oskar Fiuri, pa je poručio da od policije i DORH-a očekuje da otkriju tko je radikalizirao mladića, ali tvrdi da ta njegova izjava nije pritisak nego poziv i očekivanje od nadležnih službi s obzirom na to da tema nije zatvorena i da su potrebni dodatni iskoraci.

– Očekujem da policija i DORH učine sve da otkrijemo tko je radikalizirao mladića koji je počinio teroristički čin, tko je taj od kojeg je nabavio oružje, tko ga je naučio koristiti to oružje. To se ne događa spontano, da netko od 22 godine ničim izazvan ide počiniti takav čin i skoro ubiti hrvatskog policajca. Smatram da je riječ o terorističkom napadu. Nije se pucalo na kafić, na restoran, nego na zgradu Vlade RH. Pucalo se na više policijskih službenika. Pucalo se u prozore, u Ured za zakonodavstvo, gdje sjede pravnici, rekao je Plenković. Dodao je i da bi se u slučaju takvog događaja u nekoj drugoj zemlji sve okrenulo naopako.

– To je sad zadatak za DORH i policiju. Ja očekujem da oni učine još, to nije pritisak nego očekivanje. Ima onih kojima je taj događaj bio »iskazivanje nezadovoljstva«, rekao je Plenković.