RIJEKA – Najam sefa vrlo je tražena usluga među građanima. U Rijeci je konkretno nude veće banke, Zagrebačka, Privredna, Erste, Raiffeisen, od ovih koje smo kontaktirali, a nedavno je tu uslugu ponudila i Fina iz koje su potvrdili da svakodnevno imaju velik broj upita, a javljaju im se i strani i hrvatski građani. Svi navode slične stvari vezano za uvjete i korištenje sefova: potražnja je velika i kontinuirana, obično premašuje ponudu, a korisnik sefa ima potpunu diskreciju prilikom polaganja stvari koje su mu važne u sef. Pritom može pohraniti razne dokumente (ugovore, police osiguranja, oporuke i slično), vrijedne predmete (nakit, plemenite metale, filatelističke i numizmatičke zbirke), vrijednosne papire (dionice, obveznice), rezervne ključeve itd. U sefove se naravno ne smiju polagati predmeti koji bi na bilo koji način ugrozili sigurnost djelatnika i banke. Tu je dana određena mogućnost provjere.

No, što je s gotovim novcem? Ni on se po logici stvari ne bi smio polagati u sef jer je na taj način izoliran, izvučen iz optjecaja, a onda i skriven od provjere porijekla, što je područje na kojem su posebno u posljednje vrijeme upaljene sve lampice. Naime, banke, kad im se donese novac na štednju, moraju prijavljivati iznose veće od 200.000 kuna Uredu za sprječavanje pranja novca, a po novom i puno manji iznosi, svi iznad 10.000 eura, bit će pod povećalom. No, ako sef jamči diskreciju, kako onda to provjeriti? Zagrebačka banka odmah je odgovorila da u sefu nije dopuštena pohrana i čuvanje gotovog novca bilo koje valute. Iz OTP banke kažu isto da se novac sukladno pozitivnim zakonskim propisima polaže na račune, a ne u sefove, i s tom obvezom su upoznati klijenti banke. Kažu, međutim, i da »banka ne utvrđuje vrijednost predmeta koji se pohranjuju u sefu«. I Erste jednoznačno navodi da u sef nije dopušteno stavljati gotov novac, kao i HPB, koji ponavlja da su sefovi namijenjeni za pohranu i čuvanje isprava, nakita, plemenitih metala, numizmatičkih ili filatelističkih zbirki, rezervnih ključeva i slično, ali se, ističu, ne koriste za čuvanje novca. Stiže, međutim, nešto drukčiji odgovor iz Raiffeisen banke.

Diskrecija zajamčena

– Gotov novac je moguće pohraniti u sefu jer nismo u mogućnosti kontrolirati što klijent stavlja u sef, niti imamo uvid u sadržaj sefa. No, dužni smo u Jedinstveni registar računa dostavljati informacije o vlasnicima sefova, naravno bez njegovog sadržaja, kažu u RBA. Kao i svi, kažu da se u sefu ne smiju držati predmeti koji su podložni kvaru, te zapaljivi, eksplozivni i drugi predmeti koji mogu ugroziti sigurnost, a dodaju da ovlašteni djelatnik banke ima pravo, u slučaju sumnje da se radi o predmetima koje je zabranjeno odlagati u sef, provjeriti sadržaj koji se stavlja u sef. No, pravo pregleda, dodaju, »ograničava se na utvrđivanje radi li se o predmetima koji se ne smiju stavljati u sef«. PBZ šalje zanimljiv odgovor. Kažu da se novac preporuča polagati na račun u banci, a ne u sef. No, odmah dodaju da »korisnik sefa ima osiguranu potpunu diskreciju pri polaganju dragocjenosti u sef i banka ne raspolaže s informacijom o sadržaju sefa«. I Erste primjerice kaže da tijekom pohranjivanja, vađenja ili kontrole sadržaja sefa u prostoru sa sefovima korisnik boravi sam, bez videonadzora. Uslugu, kažu, može ugovoriti domaća ili strana fizička, ali i pravna osoba, s otvorenim računom u banci.

Naposljetku smo regulatora, Hrvatsku narodnu banku, pitali smije li se ili ne u sefove financijskih institucija pohranjivati gotov novac bilo koje valute, potom kako se to uopće provjerava s obzirom da je sadržaj sefa tajan, te kako onda posljedično uopće podliježe pravilima za sprječavanje pranja novca. Neslužbeno se, naime, u bankarskim krugovima može čuti da je u sefovima ipak vjerojatno i novac. Otvara li to onda put potencijalnom pranju novca, te tko to i kako kontrolira? Najkonkretnije što bi se iz HNB-ovog odgovora moglo izdvojiti je da »držanje gotovine u sefu nije zakonom zabranjeno, no da je iz dostupnih Općih uvjeta banaka koji uređuju korištenje sefa vidljivo da pojedine banke ne dozvoljavaju držanje gotovine u svojim sefovima«.

HNB: Uvjeti banaka

– Zakon o obveznim odnosima propisuje da korisnik ne smije staviti u svoj sef predmet koji može ugroziti sigurnost banke ili drugih sefova. Propisuje i da u slučaju neplaćanja naknade za korištenje sefa banka ima pravo prvenstva naplate dužne naknade nastale iz ugovora o sefu iz novčanog iznosa koji je pronađen u sefu, a i iz cijene dobivene prodajom drugih vrijednosti nađenih u sefu. Iz navedenih zakonskih odredbi (koje se na odgovarajući način primjenjuju i na druge pravne subjekte ovlaštene za držanje sefova kao što su Fina, pošte, zračne luke, željeznički kolodvori i sl.), proizlazi da pohranjivanje novca u sefu nije zabranjeno, zaključuje HNB, koji je za ovu priliku očito kombinirao više zakonskih propisa, ali nažalost bez čvrstog i konkretnog odgovora… Sukladno, kažu dalje, po »Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT), njegovi su obveznici i pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću iznajmljivanja sefova«.

– Oni su dužni utvrditi i provjeriti identitet stranke prilikom svakog pristupa sefu, a prikupljaju se ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i država izdavatelja te državljanstvo stranke. Odredbe se odnose na svaku fizičku osobu koja stvarno pristupi sefu, bez obzira je li korisnik sefa, njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik. Također, ZSPNFT propisuje da nije dozvoljeno otvaranje anonimnih sefova. Pravilnik o jedinstvenom registru računa propisuje da su obveznici u taj registar dužni dostaviti i podatke o sefovima koje koriste poslovni subjekti i potrošači na temelju ugovora o sefu ili druge valjane pravne osnove, kao i podatke o fizičkim osobama korisnicima tih sefova. Nadalje, dostavljaju se i podaci o fizičkim osobama stvarnim vlasnicima inozemnih pravnih osoba i trustova i s trustom izjednačenih subjekata stranog prava, za potrebe provedbe propisa koji uređuju SPNFT, kako za račune i novčana sredstva tako i za sefove. Konačno, dostavljaju se i podaci o naknadno nastalim promjenama po otvorenim transakcijskim računima, novčanim sredstvima ili sefovima, opisuju u HNB-u.