ZAGREB – Prošlu godinu Hrvatska je završila s deficitom proračuna od osam posto BDP-a, za ovu godinu projekcije su najavljivale proračunski manjak od 2,9 posto, odnosno zadržavanje u okviru kriterija koji jamče uvođenje eura u 2023. godini, kako je to Vlada planirala prije nego što se svijet suočio s pandemijom i zaustavljanjem ili usporavanjem brojnih gospodarskih aktivnosti. Da ništa neće biti od plana da se deficit zadrži ispod tri posto, priznali su proteklih dana i iz Vlade, kad su najavili donošenje rebalansa za ovu godinu koji bi deficit trebao pogurati prema četiri posto BDP-a.

No, u Vladi ne odustaju od planova za euro, a svoj optimizam, o čemu smo već pisali, temelje na tome da je Europska komisija lani suspendirala stroga fiskalna pravila kako bi se države mogle nositi s krizom koju je izazvala pandemija, što je stvorilo dodatne troškove za pomoć gospodarstvu i građanima i u većini članica prouzročilo proračunski deficit veći od tri posto. Kriterij za nastavak približavanja eurozoni, vjeruju u Vladi, bit će to je li država članica u proceduri prekomjernog deficita, a ne je li njezin deficit ispod tri posto. Uz to, u Vladi podsjećaju da je hrvatska ušla u europski tečajni mehanizam lani u srpnju, što je ključni korak za uvođenje eura, iako je bilo jasno da će njezin deficit biti znatno veći od tri posto.

Redovni kalendar

Iz odgovora što smo ih dobili iz Europske komisije na pitanje je li moguće da Hrvatska nastavi svoj put prema euru iako joj je deficit i lani, a tako će biti i ove godine, veći od tri posto, moglo bi se zaključiti da u Vladi igraju na pravu kartu i da će se odluka temeljiti ne na samoj visini proračunskog manjka, nego na tome je li Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita.
Uz napomenu da je pristupanje europodručju otvoren proces koji je zasnovan na pravilima, iz Europske komisije ističu da države članice koje usvajaju euro moraju postići visoku razinu održive ekonomske konvergencije koja se ispituje u Izvješću o konvergenciji pozivajući se na kriterije konvergencije (»kriteriji iz Maastrichta«). Podsjećaju da su ti kriteriji stabilnost cijena, trajnost konvergencije mjerene dugoročnim kamatnim stopama, stabilnost tečaja i zdrave javne financije.

– Kriterij zdravih javnih financija temelji se na tome je li država članica pod postupkom prekomjernog deficita ili ne. Izvješće Komisije o konvergenciji morat će utvrditi da država članica ispunjava sve kriterije konvergencije u vrijeme ispitivanja, odgovaraju iz Komisije. To znači da će Hrvatska za ulazak u euro morati imati zdrave financije, a one će se, ako je suditi, po odgovoru Komisije, smatrati takvima ako država ne bude u proceduri prekomjernog manjka.

– Gotovo od svih država članica očekuje se da će jedno vrijeme premašiti prag deficita od 3 posto BDP-a u 2020. godini, kao posljedica mjera donesenih kao odgovor na krizu COVID-19. Odluka o otvaranju ili ne otvaranju postupaka za prekomjerni deficit još nije donesena. Komisija će donijeti svoju procjenu na proljeće, prema redovnom kalendaru nadzora, i na temelju konačnih fiskalnih podataka za 2020. godinu i proljetne prognoze Komisije.

Većina u minusu

– Donoseći ovu odluku, Komisija namjerava uzeti u obzir visok stupanj neizvjesnosti/nesigurnosti, potrebu snažnog i koordiniranog odgovora fiskalne politike na krizu COVID-19 i preporuke Vijeća za 2021. godinu, odgovorili su iz Komisije na naša pitanja o tome je li moguće da Hrvatska uđe u eurozonu ako njezin deficit i bude iznad tri posto.

Iako iz Komisije nigdje izravno ne odgovaraju da Hrvatska može ili ne može u eurozonu ako njezin deficit i ove godine bude veći od tri posto, važno je da napominju da će se kriterij za zdrave javne financije »temeljiti na tome je li država u proceduri prekomjernog deficita ili ne«, a to je adut na koji će igrati i hrvatska Vlada. Unatoč tome što je lani većina članica premašila deficit od tri posto, Komisija nije pokrenula postupak procedure prekomjernog deficita ni za jednu od njih, što se vjerojatno ne može očekivati i ove godine. Ali se može očekivati da u svibnju, kad bude donosila odluke, što i sama najavljuje, »uzme u obzir visok stupanj neizvjesnosti i potrebu snažnog odgovora fiskalne politike na krizu COVID-19.

Premijer Andrej Plenković razgovarao je i s potpredsjednikom Komisije za ekonomiju Valdisom Dombrovskisom o optimističnom raspletu u kojem bi Hrvatska ostala izvan procedure prekomjernog deficita i zadržala planove za uvođenje eura.