ZAGREB – Ako su krajem prošle godine odlučili kupiti kuću ili stan, građani Hrvatske za to su morali odvojiti čak 9,1 posto više novca nego na kraju 2020. godine. Toliko su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, povećane cijene stambenih objekata u posljednjem tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Istovremeno je krajem prošle godine prosječna plaća u Hrvatskoj bila nominalno veća za četiri posto u odnosu na kraj 2020. godine, što znači da je, bez obzira na rast plaća, građanima sve teže kupiti nekretninu jer njihove cijene rastu i dvostruko brže od rasta plaća.
U godinu dana gotovo je nemoguća misija postala kupnja nove nekretnine, posebice onima koji stan ili kuću kupuju od plaće i ako za hrvatske prilike nemaju iznimno visoku plaću. Cijene novih stambenih objekata porasle su 15 posto, što znači da je stopa rasta cijena »kvadrata« u novogradnji bila gotovo četiri puta veća od stope rasta plaća.

Mladima sve teže

No, nije situacija blistava ni kad je u pitanju kupnja postojećih, odnosno ranije izgrađenih stambenih objekata, jer su njihove cijene u zadnjem kvartalu prošle godine bile čak 8,4 posto veće nego godinu dana ranije, što je opet dvostruko jači rast cijena nekretnina od rasta plaća. Vrijeme je to i u kojem građani skuplje plaćaju energente i hranu, pa kupnja nekretnine znači da moraju biti prilično racionalni po pitanju svih ostalih stavki u kućnom budžetu, primjerice kad je u pitanju zabava i kultura, ali i kupnja odjeće i obuće.
Na godišnjoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene stambenih objekata na Jadranu i to čak 11,7 posto što je gotovo trostruko veća stopa od stope rasta prosječne plaće. U Zagrebu su nekretnine bile skuplje za 8,8 posto, a u ostatku Hrvatske za 4,1 posto. Dakle, jedino je građanima koji su kupovali nekretninu izvan Zagreba i priobalja bilo svejedno jesu li se na taj potez odlučili krajem prošle godine ili godinu dana ranije. I to uz uvjet da je im je plaća rasla po stopi rasta prosječne plaće od četiri posto.
No, koliko iz godine u godinu kupnja nekretnine u Hrvatskoj, posebice za mlade obitelji, postaje sve teža najbolje govori usporedba rasta cijena nekretnine i rasta plaća u prošloj i 2015. godini. U tom su razdoblju cijene nekretnina u Hrvatskoj povećane za gotovo 45 posto, dok je prosječna neto plaća porasla nešto manje od 25 posto.
Rast cijena stambenih objekata neće se zaustaviti ni u predstojećem razdoblju, sugeriraju to podaci DZS-a o proizvođačkim cijenama građevnog materijala koje su u ožujku ove godine porasle za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prošle godine taj rast je 8,1 posto. Koliko će to povećati rast cijena nekretnina, tek će se vidjeti, ali usporedbe radi, proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem su tržištu prošli mjesec bile veće 14 posto u odnosu na 2015. godinu, a cijene stambenih objekata su od 2015. do kraja prošle godine porasle za 45 posto.

Niži porezi, ne i cijene

Do kraja tjedna DZS će objaviti i podatke o inflaciji u ožujku, ali za očekivati je nastavak ubrzavanja inflacije koja je u veljači bila 6,3 posto. Dodatno je to opterećenje na kućne proračune koje onda sigurno ne čini ništa izglednijim mogućnost kupnje nekretnine čije su cijene iz mjeseca u mjesec sve veće.
Ako već ne može zaustaviti inflaciju, onda bi u travnju njezin rast trebao usporiti Vladin paket mjera, koji je na snazi od početka mjeseca, a vrijedan je pet milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na snižavanje PDV-a na energente, ali i brojne prehrambene proizvode.
No, taj Vladin potez nije donio sniženja u dućanima, a jučer objavljeni podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima, osim povećane potrošnje početkom travnja sigurno upućuju i na povećanje cijena. Tako je u proteklom tjednu, odnosno od 4. do 10. travnja, u odnosu na tjedan dana ranije vrijednost svih fiskaliziranih računa porasla za čak osam posto. U trgovini na malo vrijednost računa je porasla za sedam posto u odnosu na posljednji tjedan u ožujku, ali s obzirom na to da je na najvažnije prehrambene proizvode PDV snižen s 25 ili 13 posto na pet posto pitanje je koliki bi taj rast bio da nije bilo snižavanja državnih nameta.